U uvodnom izlaganju predsjednik Vlade je predstavio studentima dosadašnji napredak u reformama, aktivnosti koje su uslijedile nakon poziva u članstvo i višestruki značaj integracije u evroatlantske strukture za Crnu Goru i njene građane. “Današnji razgovor ne doživljavam kao razgovor o tome da li je neko za ili protiv članstva Crne Gore u NATO-u, već kao priliku da se kroz dijalog razmotri najbolji koncept budućnosti Crne Gore”, kazao je premijer Đukanović.
On je podsjetio da je Crna Gora na referendumu 2006. godine odlučila da ne dozvoli da crnogorskim kormilom upravlja neko drugi do njenih građana i istakao da je ta odluka bila ispravna o čemu najbolje svjedoče podaci da je naša zemlja danas najrazvijenija ekonomija Zapadnog Balkana, na pragu punopravnog članstva u NATO-u i lider u evropskim integracijama. U tom svijetlu, kazao je da su njegova očekivanja da do polovine 2017. godine bude formalizovano pitanje članstva Crne Gore u NATO-u i da se otvore sva pregovaračka poglavlja u procesu pristupanja EU.
Brojna pitanja po završetku premijerovog izlaganja ukazala su na značajno interesovanje mladih za teme evroatlantskih integracija. Najveće interesovanje bilo je iskazano za pitanja koja se tiču savremenog terorizma, jačanja vladavine prava, odnosa sa susjednim zemljama, i sa Ruskom Federacijom, kao i o načinu donošenja odluke o članstvu u NATO-u.
Odgovarajući na pitanja studenata, premijer je kao okosnicu interesa koje Crna Gora slijedi na evroatlantskom putu naveo jačanje bezbjednosti, stabilnosti, nastavak reformi i snaženje direktnih stranih investicija koje će pospješiti dalji ekonomski razvoj, u interesu i građana i države. Istovremeno je ocijenio da je Zapadnom Balkanu prije svega potrebno razumijevanje i obnovljeno povjerenje, imajući u vidu iskustva nedovoljne tolerancije za sve različitosti koje treba tretirati kao bogastvo, a ne kao prijetnju.
Naglasio da Crna Gora ne pretenduje da ugrožava tuđe interese, već da slijedi sopstvene, te da je vladavina prava stvar dostignutog nivoa političke kulture i funkcionisanja institucija u jednom društvu. Ocijenio da pitanje odnosa Rusije prema Crnoj Gori uslovljeno procesima na globalnom planu, uz uvjerenje da će u narednom periodu doći do normalizacije saradnje, koja će biti u interesu kolektivne bezbjednosti, posebno imajući u vidu savremene terorističke prijetnje sa kojima se svijet suočava, a što zahtjeva ne pojedinačan, već zajednički odgovor.
Kada se govori o načinu odlučivanja o članstvu Crne Gore u NATO-u, predsjednik Vlade kazao da smatra da to pitanje treba razmotriti kada za to dođe vrijeme, nakon predstojećih parlamentarnih izbora i završetka procesa ratifikacije Pristupnog protokola. Ipak napomenuo da je njegov stav da Parlament ima nadležnost da donese jednu takvu za crnogorsko društvo važnu odluku i da ne treba da bježi od takve odgovornosti, kao što to ni Vlada ne čini kada su u pitanju njene nadležnosti.
Tokom sastanka, prisutnim studentima FDES-a i sva tri crnogorska univerziteta obratio se i dekan FDES-a prof. dr Đorđije Blažić koji je istakao da studente treba posmatrati kao potencijal i bogatstvo znanja, ideja, stvaralaštva za opštu dobrobit svih građana naše države. Ujedno, poželio je studentima srećan predstojeći Dan studenata, ali i studentima FDES-a srećan mini jubilej, 10 godina postojanja Fakulteta.
Profesor Blažić je izrazio uvjerenje da će studenti o ustavno-pravnom, u preambuli Ustava, opredijeljenom članstvu naše države u evroatlantskim integracijama imati veoma zreo, ozbiljan i odgovoran odnos i svojim aktivnostima doprinijeti daljem razvoju demokratskog i građanskog društva u Crnoj Gori - zasnovanog na vrijednostima koje baštine moderne demokratije kojima strijemimo.
