Investitori su pretrpjeli gubitke od najmanje 150 milijardi na obveznicama naftnih i gasnih kompanija, usljed strahovanja od talasa bankrota u Sjedinjenim Američkim Državama i tržištima u usponu podstaknutih padom cijena sirove nafte od ljeta 2014. godine.
Prema analizi londonskog Financial Timesa, 300 najvećih naftnih i gasnih kompanija u svijetu je, takođe, registrovalo pad tržišne vrijednosti dionica za 2.300 milijardi dolara u tom periodu, odnosno za 39 posto od kada su cijene nafte krenule nizbrdo, prenosi Tanjug.
Ovi podaci ilustruju razmjere finansijskih gubitaka koje je pad cijena nafte donio proizvođačima. Uprkos djelimičnom oporavku cijena od januara ove godine, nafta je još u minusu od gotovo 65 posto u odnosu na vrijednost koju je imala u junu 2014. kada su cijene bile na vrhuncu.
Gubitak od 150 milijardi dolara, koji su zabilježili investitori u obveznice naftnih kompanija, Financial Times je izračunao na osnovu podataka o cijenama 1.278 obveznica denominovanih u dolaru, evuru, funti i jenu kojima se aktivno trgovalo od juna 2014. kada je cijena barela sjevernomorske nafte brent iznosila 116 dolara.
Britanski list navodi i da je zaduživanje naftnih i gasnih kompanija poraslo u poslednjih desetak godina. Njihov ukupan dug, uključujući i zajmove, gotovo je utrostručen sa 1.100 milijardi dolara iz 2006. na 3.000 milijardi dolara 2014. godine, prema podacima Banke za međunarodna poravnanja.
Najbrži rast zaduživanja, u odnosu na vrijednost imovine koju posjeduju, zabilježile su male, nezavisne američke kompanije nastale na talasu vađenja nafte iz škriljaca, kao i velike državne kompanije iz zemalja u usponu, poput meksičkog Pemexa, brazilskog Petrobrasa i Kineske državne naftne korporacije (CNPC).
O nivou izloženosti banaka prema naftnim i gasnim kompanijama svjedoči podatak da je 20 najvećih evropskih banaka plasiralo kredite energetskim kompanijama u vrijednosti približno 200 milijardi dolara, što odgovara četvrtini njihovog dioničarskog kapitala.
S druge strane, u SAD je 20 najvećih američkih banaka odobrilo naftašima kredite vrijedne 115 milijardi dolara, što predstavlja 11 posto njihovog dioničarskog kapitala.
Banke zbog toga povećavaju rezervisanja za potencijalne gubitke na plasmanima u energetskom sektoru.
Budući da nekoliko banaka ima plasmane u protivrijednosti koja premašuje 40 posto osnovnog kapitala naftne industrije, zajmodavci su pooštrili uslove kreditiranja naftaša, kojima su pritom, kao najniže rangiranoj grupaciji, do daljeg zatvorena i vrata tržišta kapitala.
Jeftinija nafta može djelovati podsticajno na globalni rast, međutim, glavni analitičar Banke za međunarodna poravnanja Hjun Song Šin kaže da je slabljenje cijena "crnog zlata" doprinijelo previranjima na tržištima vrijednosnih papira, piše Financial Times.
