Dragutin Papović: Partija nije morala mnogo da naređuje

Istoričar Dragutin Papović objavio je nedavno u izdanju Matice crnogorske studiju „Intelektualci i vlast u Crnoj Gori“, koja jasno rasvjetljava poziciju intelektualaca u našoj zemlji u periodu od 1945. do 1990. godine. To je doba u kome je Crna Gora prešla put od opustošene i osiromašene provincije bez institucija do samosvjesnog društva koje je u sektoru obrazovanja i kulture bilo konkuretno zajednicama koje nijesu iskusile nepogodu gubitka državnog kontinuiteta. Važnu ulogu u procesu emancipacije, potom i stagnacije, odigrali su intelektualci. Papović, koji na osnovu serioznih istraživanja ima jasnu sliku svih faza odnosa intelektualaca i vlasti u vrijeme socijalizma, za Pobjedu govori o specifičnostima puta koji su skupa prešli Crna Gora i njena intelektualna elita.

Prikaži sve

Portal AnalitikaIzvor

POBJEDA: Odnos intelektualaca i vlasti u Crnoj Gori sasvim je nova tema u crnogorskoj istoriografiji. Što Vas je motivisalo da baš taj fenomen bude predmet istraživanja koje je krunisano doktorskom disertacijom i studijom objavljenom kao izdanje Matice crnogorske?

PAPOVIĆ: Ovu temu za doktorsku disertaciju predložio je mentor prof. dr Živko Andrijašević, a ja sam je prihvatio jer mi je bila atraktivna, izazovna i moderna. Anga- žman intelektualaca u politici i ideologiji, a naročito u nedemokratskim sistemima, uvijek je intrigantan. U crnogorskoj istoriji 20. vijeka to je značajan i interesantan fenomen, i do sada je bio gotovo neistražen. U crnogorskoj istoriografiji nema sličnog rada, ni obrazca za obradu ovakvih tema, što je zahtijevalo drugačiji metodološki pristup. Tema je zasnovana na arhivskim fondovima, ali je prioritet dat publicističkim izvorima. Iz njih se najbolje uočava odnos intelektualaca prema vlasti.

Opširnije čitajte u Pobjedi…