Palata Matice hrvatske izgrađena je 1887. godine na darovanom gradskom zemljištu dobrovoljnim prilozima njenih članova i prijatelja, kao i novcem od uspješne prodaje knjiga, i od početka je bila u vlasništvu Matice hrvatske. Zatim je država 1959. godine donijela rješenje po kojem Matičina zgrada postaje društveno vlasništvo. Matičari su podnijeli prigovor na koji nikada nisu dobili službeni odgovor, ali je postupak nacionalizacije zaustavljen, piše tportal.
Prema objašnjenju glavnog sekretara Matice hrvatske Zorislava Lukića, postupak o nacionalizaciji Matičine palate bio je obustavljen vjerovatno zbog određenog političkog pritiska, što je vidljivo iz dostupne dokumentacije.
- Tadašnji visoki partijski dužnosnik Čedo Grbić poručio je Komisiji za nacionalizaciju da Matičina palata ne treba biti nacionalizovana i uzeta Matici hrvatskoj, tako da nikada nije donesena pravosnažna sudska odluka, ističe Lukić, dodajući da nijedna državna vlast, uključujući i vrijeme potpune zabrane njenog rada od 1971. do 1990. godine, nije dovela u sumnju činjenicu da je udruženje Matica hrvatska vlasnik svoje zgrade i da je upravo ona upisana u zemljišnim knjigama kao jedini vlasnik.
Problem je nastao prošle godine, kad je stanoviti građanin, vjerovatno bivši zaposleni Matice hrvatske, nastavlja Lukić, uputio sudu pismo u kojem je zahtijevao da se sprovede odluka o nacionalizaciji Matičine palate iz 1959. godine. Pismo je završio upozorenjem da će u protivnom to pitanje postaviti putem medija.
Na Opštinskom građanskom sudu u Zagrebu pokušali smo saznati na temelju čega je pokrenut postupak za nacionalizaciju Matičine zgrade i radi li se o prijavi nekog građanina, međutim, portparolka suda je izjavila da se ne može utvrditi istinitost te tvrdnje, te objasnila da je postupak pokrenut na temelju rješenja o nacionalizaciji zgrade Matice hrvatske koju je 1959. godine donio Sekretarijat za finansije grada Zagreba.
(SEEbiz)
