On je to istakao u tokom dvočasovne akademske rasprave "Fašizam i antifašizam" koja je u četvrtak održana na Fakutetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju. Učesnici ovog okruglog stola osvrnuli su se, između ostalog, na značenje pojmova fašizam i antifašizam, na njihovu istoriju, ali i na savremenu recepciju.
- Fašizam kao novi pokret nakon Prvoga svjetskog rata nastoji da formira novog čovjeka, novo društvo i želi radikalan otklon od onoga što je prije toga bilo. On predstavlja novu ideju, jedno novo viđenje koje bi trebalo da društvo organizuje na novim osnovama i novim principima. U vrijeme nastanka on nije izgledao tako brutalan kao što će kasnije postati - rekao je direktor Direktorata za odnose s vjerskim zajednicama, istoričar dr Dragutin Papović.
Papović je naglasio da postoje razlike između italijanskoga fašizma i njemačkoga nacionalsocijalizma, ističući da nacionalsocijalizam za osnovu ima učenje o rasi i superiornosti jedne nacije, u ovome slučaju Njemačke, dok fašizam ima učenje o superiornosti države i nije toliko antisemitski orijentisan.
Istoričar i profesor na FCJK Boban Batrićević iznio je i neke detalje o fašizmu u Crnoj Gori.
- Fašizam u Crnu Goru stiže dolaskom Italijana na vlast. Nakon sto su uspostavili vlast i propagandni aparat kreću s promovisanjem svoje ideologije. Samo dva dana nakon dolaska, oni pokreću Glas Crnogorca, obnavljaju neke radio stanice i pokreću neke kulturne časopise poput Durmitora. Prije svega, Italijani su tražili saradnika u nekim partijama i strukturama društva u Crnoj Gori koje su u međuratnome periodu bile protiv Kraljevine Jugoslavije. Njihov prvi saveznik bili su djelovi Federalističke stranke. Do nagle promjene dolazi naročito nakon Trinaestojulskoga ustanaka jer se formiraju partizanski i četnički pokret, tako da će i samo promovisanje fašizma teći mnogo drugačije - kazao je Batrićević.
Potpredśednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore književnik Zuvdija Hodžić govorio je o načinu na koji crnogorski antifašisti kao nasljednici vrijednosti NOB-a edukuju mlade ljude i utiču na crnogorsku društvenu stvarnost.
- Ono što se desilo u ratu to se i danas reflektuje. Ośećaju se podjele na partizane i četnike uz neke nove forme, dodatke, tako da osim te podjele danas imamo i podjele po drugim osnovama - vjerskim, nacionalnim. U tome smislu, javljaju se neki novi oblici fašističkih djelovanja, fašističke svijesti. Obišao sam sve boračke organizacije iz bivše Jugoslavije i situacija je tamo katastrofalna. Crna Gora je daleko najbolja i na Balkanu, ali to ne znači da je sve dobro - zaključio je Hodžić.
On je dodao da socijalno raslojavanje i ekonomska kriza u društvu utiču na današnje nazive političkih stranaka koje imaju nacionalni i nacionalistički predznak i da u programima imaju nešto što je "fašizam koji mijenja dlaku, ali ne i ćud".
U raspravi su učestvovali i prisutni građani i studenti, a uključio se i profesor Fakulteta dramskih umjetnosti Janko Ljumović govoreći o antifašizmu kroz prizmu emancipacije, precizirajući da je u Crnoj Gori "antifašizam poveo proces emancipacije žena".
Izvor i foto: FCJK/Mirza Lekić
