Iz tih organizacija su, povodom obilježavanja 14. marta - Međunarodnog dana akcije za rijeke, ukazali da je potrebno zaustaviti nelegalne aktivnosti kao što su ispuštanje neprećišćenih gradskih i industrijskih otpadnih voda u površinske vodotokove, betoniranje riječnih korita, nekontrolisana eksploatacija riječnog materijala, krivolov, nezakonito odlaganje različitih vrsta otpada, plansku i nelegalnu gradnja.
“Time su nanesene trajne nesagledive ekološke i ekonomske štete riječnim ekosistemima i društvu u cjelini”, poručili su oni.
Te organizacije pozvale su sve crnogorske građane da posebnu pažnju posvete očuvanju rijeka u lokalnim zajednicama, jer je njihova uloga važna kada je kvalitet životne sredine u pitanju, kao i ljudsko zdravlje.
To bi, smatraju oni, moralo biti mnogo više potencirano od institucija koje se bave javnim zdravljem, imajući u vidu izražene probleme u ponašanju, poput nekontrolisanog ispuštanja otpadnih voda ili odlaganja otpada i krivolova.
"To su takođe i nezakonite radnje, što se očigledno potcjenjuje i zaboravlja zbog neefikasnosti sistema", poručili su iz tih organizacija.
Direktor OZON-a, Aleksandar Perović je naveo u saopštenju da su nedostatak adekvatne politike u oblasti upravljanja vodama, nepravilno upravljanje prostorom, ribljim fondom, otpadnim vodama i otpadom doveli do ,,mrtvih” rijeka, bez živog svijeta, koje su pretvorene u tekuće deponije.
One, objasnio je, predstavljaju realnu opasnost po zdravlje ljudi i kvalitet životne sredine, umjesto da budu važan prirodni resurs čijom se pravilnom valorizacijom mogla ostvariti značajna benefit za zajednicu.
“Nesporni razvojni potencijal Jadranskog sliva, koji obuhvata površinu od oko 6.560 kilometara kvadratnih i Crnomorskog sliva, površine oko 7.260 kilometara kvadratnih, posmatran u kontekstu ustavne odrednice ekološke države, morao je biti valorizovan na potpuno drugačiji način, vodeći računa o ekosistemskoj harmoniji, prirodnoj ravnoteži i interesima budućih generacija”, kazao je Perović.
On smatra da su nedostatak vizije i ograničeni, nedopustivo loši kapaciteti institucija sistema, bile i ostale najveće prepreke kada je upravljanje rijekama u pitanju.
Perović je ocijenio da je kranji trenutak da donosioci odluka posvete potrebnu pažnju rijekama ta dva sliva i da se, unapređenjem zakonskog okvira i strateškog planiranja, kao i efikasnijom neselektivnom primjenom važećih zakona, stvore preduslovi za obnovu riječnih ekosistema i sanaciju i revitalizaciju devastiranih riječnih korita.
Prema njegovim riječima, umjesto da se rijeke posmatraju isključivo sa aspekta energetskih projekata, potrebno je napraviti zaokret u pristupu i sveobuhvatnim studijama napraviti trenutni presjek, takozvano "nulto stanje".
Potrebno je i, kako je saopštio, dati preporuke kako na najbolji način upravljati tim prirodnim bogatstvom čija je vrijednost neuporedivo veća od one koju, naveo je Perović, donosioci odluka predstavljaju da bi se dobilo od izgradnje velikih i malih hidrocentrala.
“To je suštinski bitno i u kontekstu evropskih integracija”, dodao je Perović. (Mina)
