Nagorjele grančnice stare su oko 140 miliona godina i potiču iz vremena kada su požari zahvatali velika prostranstva.
Borovi danas dominiraju šumama sjeverne hemisfere. Naučnici smatraju da je evolucija bora oblikovana požarima tokom krete, kada je nivo kiseonika bio mnogo veći nego danas, zbog čega su požari bili česti i jaki.
"Borovi su danas dobro adaptirani na vatru", rekao je doktor Hauard Falkon-Lang sa Univerziteta u Londonu, koji je i otkrio fosile.
On je dodao da pronađeni fosili pokazuju da su šumski požari bjesnili ranim borovim šumama i vjerovatno oblikovali evoluciju ovog važnog drveta.
Fosili, odnosno grančice, koje su opisane u časopisu "Geologija", ostale su sačuvane u drvenom uglju u sastavu kamenja iz kamenoloma.
"Tek kada sam uzorke potopio u kiselinu pojavili su se fosili", rekao je Lang.
Iako su fosili dugi nekoliko milimetara, vjeruje se da se radi o vrsti sličnoj škotskom boru /Scots Pine/ koji sada pokriva velike dijelove Škotske.
Borovi su prilagođeni vatri, sadrže zapaljive suve dijelove, zbog kojih ovo drvo lako gori.
Oni, takođe, proizvode šišarke koje će proklijati tek nakon spaljivanja, čime se osigurava nova generacija drveća nakon požara i kad su druge biljke uništene.
(Vijesti.ba)
