Od četvrtka ujutro prosječna temperatura širom sjeverne hemisfere porasla je za dva stepena celzijusa iznad prosječne prvi put u istoriji otkada postoje mjerenja, a vjerovatno i prvi put otkada postoji ljudska civilizacija.
Prosječna temperatura dugo je smatrana tačkom iznad koje b klimatske promjene "postati opasne za čovječanstvo". Sada je stigao i taj trenutak, i to mnogo prije nego što se očekivao. To je prekretnica za čovječanstvo, klimatske promjene zaslužuju našu najveću pažnju, objavio je portalSlate.com.
Podaci o temperaturama u februaru su jasni - globalno otopljavanje je "ubacilo u najveću brzinu".
Rekordno visoke temperature izmjerene u februaru probile su sva mjerenja u istoriji, bile su od 1,15 do 1,4 stepena više od dugogodišnjeg prosjeka i 0,2 stepena više od mjerenja u januaru.
Kako bi dobili bolju sliku o stvarnom stanju stvari, treba znati da je od 1981. do 2010. godine prosječna temperatura narasla za 0,45 stepeni, a samo u posljednjih pet mjeseci narasla je gotovo isto toliko - 0,4 stepena celzijusa, prenosi Business Insider.
To, takođe, govori da u mnogim dijelovima Zemlje ustvari uopšte nije bilo zime. Dijelovi Arktika su bili za više od 16 stepeni "topliji od normale" za februar, a u SAD-u je zabilježena rekordno topla zima u gradovima od istočne do zapadne obale.
U Evropi i Aziji desetine zemalja su u februaru dostigle ili čak prestigle temperaturne rekorde otkad postoje mjerenja. U tropskim predjelima su rekordne temperature izazvale najdužu epizodu izbjeljivanja korala ikad.
U najsjevernijem naseljenom području, norveškom arhipelagu Svalbard, ove je zime prosječna temperatura bila čak 10 stepeni viša od normalne.
Podaci o mjerenjima u februaru su toliko zastrašujući da su čak i najveći skeptici već prihvatili novi rekord.
Sve to događa se u kontekstu rekordnog El Ninja, periodičnog prirodnog fenomena koji diže globalnu temperaturu i remeti uobičajene vremenske obrasce tako da negdje dolazi do velikih poplava, a negdje do ekstremnih suša.
Ipak, El Ninjo nije u potpunosti odgovoran za apsurdne brojke kojima danas svjedočimo. Njegov uticaj na Arktik nije u potpunosti poznat i vrlo vjerovatno je malen. Ustvari, uticaj El Ninja na globalne temperature u cjelini je otprilike 0,1 stepen.
Gotovo preko noći svijet se suočio sa stvarnošću - možda se nalazimo na sredini decenije u kojoj će globalno zatopljenje imati dalekosežne posljedice na čovječanstvo i bezbroj drugih vrsta s kojima dijelimo planetu.
Globalno otopljavanje izaziva ekstremne meteorološke promjene kao što su olujne kiše ili suše, a njihove su posljedice razorne za poljoprivredne prinose, objavljeno je prošle sedmice u časopisu Lancet.
Ako se ne poduzme nikakva mjera u cilju smanjenja emisija plinova s učinkom staklenika, promjena klime mogla bi "za trećinu" smanjiti rast količina hrane od danas do 2050. godine.
Za pojedinca to će značiti prosječno 3,2 posto manje hrane na raspolaganju, 4 posto manjeg unosa voća i povrća te 0,7 posto manjeg unosa crvenog mesa u odnosu na 2010. godinu.
"Te bi promjene mogle izazvati blizu 529.000 dodatnih smrti 2050. godine", ocjenjuju stručnjaci.
Ako se te klimatske promjene ne bi dogodile, količina raspoložive hrane i konzumacija te hrane spriječila bi 1,9 miliona smrti.
"Naša studija pokazuje da čak i skroman pad količine hrane raspoložive po osobi može izazvati promjene u energetskom sadržaju i sastavu prehrane i da će te promjene imati velike posljedice po zdravlje", ističe Marco Springman sa univerziteta Oxford.
Najviše pogođene bit će zemlje s niskim ili prosječnim prihodima, uglavnom u zapadnom Pacifiku (264.000 smrti) i na jugoistoku Azije (164.000 smrti).
Jugoistočna Azija i Afrika biće područja s najvećim brojem smrti odrasle populacije zbog nedovoljne težine.
Al Jazeera
