Čitanke će biti namijenjene starijim razredima srednje škole i za prve godine fakulteta, a kako je kazala izvršna direktorica CDRSEE-a Zvezdana Kovač na konferenciji, to su pomoćna sredstva u nastavi istorije, a ne udžbenici.
Ona je podsjetila da su 2005. godine objavljene četiri čitanke koje su se bavila periodom od otomanskog carstva do Drugog svjetskog rata.
"Ovo je dobra prilika da postoji dodatni istrorijski materijal iz drugih zemalja. Nove čitanke će se baviti periodom od 1944. do 2008. godine, dakle obuhvatiće period Hladnog rata i ratova u bivšoj Jugoslaviji tokom devedesetih godina 20. vijeka“, objasnila je Kovač.
Kako je kazala, radi se o zbiru istorijskih izvora bez tumačenja i dodatnih informacija i zbiru pitanja postavljenih đacima kako bi razvijali kritička mišljenja koja, kako je rekla, nedostaju ne samo đacima u Crnoj Gori nego i u regionu, prenosi Mina.
"Osnovni princip je u metodologiji više nego u samoj istoriji jer se u čitanci nude istorijski izvori koji su kako je kazala „najbolji mogući način da se đaci motivišu da razmisljaju i istražuju. Ne nudimo zaključke već samo mogućnost da đaci do njih dođu sami“, kazala je Kovač.
Vrijednost čitanki je, kako je navela, što je zbir istorijskih izvora iz drugih zemalja susjedstva, sa kojima ni istoričari nemaju priliku da se sretnu.
"Prva četiri toma su prevedena na 11 jezika, među kojima je i japanski. Nadam se da će i nove dvije čitanke, koje su urađene na engleskom jeziku, uskoro biti prevedene. Projektom su obuhvaćene države bivše Jugoslavije, Albanija, Kipar, Grčka, Turska, Rumunija i Bugarska", istakla je ona.
Prema riječima predstavnika crnogorskog Ministarstva prosvjete Radoslava Miloševiać, istorijske čitanke će doprinijeti novoj dinamici u nastavi.
"Ovakvi projekti su blago za evropski identitet Crne Gore i čitav region i to je jedini način da se vrlo značajan predmet stavi u službu nauke i da se na jedan konkretan način smanji prostor za različite interpretacije istorije“, naveo je on.
On smatra da kupovina udžbenika nije predviđena jer će ih biti dovoljno u školama gdje će učenici i profesori moći da ih koriste.
Izdavanje čitanki je, prema mišljenju istoričarke Dubravke Stojanović, najbolji način da đaci nauče da čitaju o istoriji, upoređuju informacije i kritički obrađuju šta je važno i najpribližnije istini jer su oni, kako je kazala, „izloženi napadima istorije sa svih mogućih strana“.
"Prednost projekta što se u čitankama ne daje jedan već različiti odgovori o istorijskim događajima. Cilj nije da iznesemo jednu istinu već da upoznamo đake kako misle njihovi susjedi“, kazala je Stojanović.
Istoričarka Kristina Kuluri, koja je glavna urednica čitanki, ocijenila je da mladi nijesu zainteresovani za istoriju ali da je ona neophodna.
"Treba da znamo ko smo. Istoriju učimo zbog budućnosti koja može biti kao prošlost“,kaže ona.
cdm
