Crnogoraca nema ni u parlamentu, ni u Vladi. Nema ih u državnim ustanovama i institucijama, a prava su rijetkost i na iole važnijim dužnostima na nivou lokalnih samouprava. Politički „rascjepkani" po modelu partitokratskog liderstva, makar do sada nijesu uspjeli da se nametnu ni kao elementarno kredibilan partner bilo kojoj od ozbiljnijih nacionalnih ili građanskih stranaka ili koalicija.
Prištinski uglednici, međutim, jedinstveni su u ocjeni da je cijeli niz godina unazad crnogorska nacionalna manjina tek uzgredna, ali privremena (?!) žrtva nove ozbiljne političke krize u Republici, koja je počela potpisivanjem Briselskog sporazuma, a posebno dijelom koji se odnosi na formiranje Zajednice srpskih opština i naknadnim „intervencijama" vezanim za formiranje viših sudskih i tužilačkih istanci na paritetnoj (nacionalnoj) osnovi.
Isa Mustafa, predsjednik i Hašim Tači, potpredsjednik Vlade, s jedne i svi ostali opozicionari na čelu sa liderom Alijanse za budućnost Ramušom Haradinajem, s druge strane, nepomirljivi su protivnici i do daljnjeg teško je očekivati da se slože oko bilo čega, pa ni oko ustavne verifikacije Crnogoraca.
Analitičar i novinar Fatmir Šeholi (nekadašnji funkcioner Državne bezbjednosti u vrijeme Slobodana Miloševića, koji je prema kasnijim saznanjima, a i ličnom svjedočenju u razgovoru za Pobjedu, služio Ibrahimu Rugovi i kada je otkriven u Prištini jedva je izvukao živi glavu) uvjeren je da će crnogorsko nacionalno pitanje biti riješeno bez ikakvih problema. Konsenzusom svih relevantnih političkih faktora.
No, uz probleme kakvi već mjesecima dominiraju ovdašnjom državno-političkom scenom, nerealno je očekivati da se otvori bilo kakva procedura promjene Ustava, pa ni parcijalna, oko jednog ili dva pitanja.
Potrebno je dostići unutrašnju političku stabilnost, pa tek onda ući u složeni proces ustavnih promjena. Oko formalnopravnog priznanja crnogorske nacionalne manjine biće najmanje rasprave, uvjeravaju naši sagovornici. Konsenzus svih parlamentarnih grupacija je neupitan.
Na sličan način rješenje ovog problema promišljaju i najbliži Haradinajevi saradnici, kao i bivši direktor prištinskog Instituta za razvoj demokratije i aktuelni poslanik u Državnom parlamentu Ilir Deda. No, s obje strane stižu upozorenja da priču o pravima crnogorske nacionalne manjine nikako ne bi trebalo vezivati sa kosovsko-crnogorskim razgraničenjem na Čakoru.
To je potpuno zasebna tema o kojoj će tek biti govora, jer je u metohijskom dijelu Kosova barem 200 porodica koje navodno polažu pravo na „više hiljada hektara šuma, pašnjaka, obradivog zemljišta i drugih nepokretnosti“ Bečkim sporazumom izmještenih" na teritoriju Crne Gore.
Miljanić: Niko nije protiv
Stalni otpravnik poslova Ambasade Crne Gore u Republici Kosovo Radovan Miljanić potvrđuje da javnih, a pogotovo službenih protivljenja ustavnoj verifikaciji Crnogoraca kao manjinskog naroda nije bilo, a nema ih ni sada. Sve parlamentarne partije i stranke i njihovi lideri apsolutno su saglasni da su ispunjeni svi uslovi za otvaranje tog procesa.
Podršku daju i najuticajnije javne ličnosti sa Kosova, tako da je opšta atmosfera u odnosu na Crnu Goru, njene državljane i kosovske građane crnogorske nacionalnosti nepromijenjeno povoljna.
No, s obzirom na složenost postupka promjene Ustava i dio koji se odnosi na status Crnogoraca moraće da sačeka konsolidaciju političkih prilika u Prištini i definisanje opsega već nekoliko puta najavljivanih ustavnih promjena.
Pobjeda
