Ova analiza biće početni radni materijal za donošenje zakona kojim će se regulisati istopolne zajednice, a koji bi, kako je Pobjedi rečeno u ovom resoru, trebalo da bude usvojen do 2018. godine.
U dokumentu je objašnjeno da je model registrovanog partnerstva najbolji, jer ima najviše mogućnosti da se inkorporira u sadašnji pravni okvir. U našoj državi zato, kako je ocijenjeno, nije poželjan model koji dozvoljava brak između istopolnih parova, kao ni model neregistrovane kohabitacije.
Model registrovanog partnerstva omogućava da se istopolni parovi registruju kod nadležnih organa i tako dobiju određen obim prava, obaveza i pravnog priznanja, kao i bračni, odnosno vanbračni parovi (Holandija, Njemačka, Engleska i Vels, Hrvatska) piše u analizi. Ministarstvo je u ovom dokumentu definisalo da registrovana istopolna zajednica, odnosno registrovano partnerstvo predstavlja zajednicu života dva punoljetna lica istog pola koja su registrovala svoj građanski partnerski odnos pred nadležnim organom javne vlasti, odnosno pred matičarem.
Njihova međusobna prava i obaveze, kako je objašnjeno, temeljila bi se na pravima koja za osnov imaju obligaciju, a ne prava koja proizilaze iz porodičnih odnosa.
Blanka Radošević-Marović iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava objašnjava da je potrebno kvalitetno regulisati prava LGBT osoba. U analizi se, kako navodi, nalaze iskustva najrazvijenih zemalja Evropske unije, kao i Hrvatske i Slovenije, ali, kako kaže naša sagovornica, kod nas nije moguće doslovno primijeniti neki od tih modela. Svaka sredina, prema njenim riječima, ima svoje specifičnosti.
Imajući u vidu i istoriju razvoja prava LGBT osoba moramo uraditi model koji će biti prilagođen crnogorskim uslovima. kaže Radošević-Marović.
Ona objašnjava da se njihova analiza nije bavila samo inostranim modelima, već i crnogorskim unutrašnjim zakonodavstvom.
"Da bi zato donijeli zakon o registrovanom partnerstvu koji bi imao primjenu moramo prići i važnim izmjenama i dopunama našeg unutrašnjeg zakonodavstva, pogotovo kada su u pitanju obligacioni odnosi, odnosno Zakon o nasljeđivanju, Porodični zakon i slično", kaže ona.
"Ne, tim se neće baviti ovaj akt", rekla je ona.
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, prema njenim riječima, imaće zadatak i da putem kampanja pripremi okruženje da prihvati budući zakon o registrovanom partnerstvu. Istraživanja ovog resora pokazuju da u crnogorskom društvu i dalje postoji otpor prema LGBT osobama.
"Nažalost, to je tako. Moramo da radimo na najširoj populaciji kako bi zakon bio usvojen bez problema. Pred nama je veliki posao", rekla je ona.
A kada će biti formirana radna grupa koja će uraditi nacrt zakona, još nije izvjesno. Ono što je, prema riječima Pobjedine sagovornice, sigurno jeste da će se pristupiti izradi zakona tokom ove i sljedeće godine. Analiza o modelu zakona o registrovanom partnerstvu dostavljena je Delegaciji Evropske unije, kao i Evropskoj komisiji.
Danska je država u kojoj je najranije došlo do pravnog priznavanja istopolnih zajednica u Evropi. Registrovana partnerstva u ovoj zemlji kreirana su zakonom 1989. godine, a bio je prvi zakon takve vrste u svijetu.
Crnogorska LGBT zajednica do sada je više puta kritikovala nadležne što u Crnoj Gori još nije donešen zakon o registrovanom partnerstvu. Da je taj akt potrebno što prije donijeti, poručeno je na prošlogodišnjoj trećoj Paradi ponosa koja je održana u Podgorici. Tada je rečeno da su zbog nedostatka tog akta ugrožena prava LGBT osoba.
Predsjednik ove NVO Danijel Kalezić za Pobjedu kaže da je bio dio te priče, ali da će biti zadovoljni tek kada počne proces kreiranja zakona.
"Analiza će se uzeti u obzir kada se krene izrađivati zakon, ali je to samo dokument koji pruža neki pregled i koji nije obavezujući", kaže Kalezić.
rtcg.me
