Đukanović je, na skupu u Londonu, govorio i o projektima koji se realizuju ili će se realizovati uz podršku EBRD-a. Kao moguću projekta za saradnju naveo je Trans-evropsku transportnu mrežu, koja bi, kako kaže, mogla računati na strukturne fondove EU i EBRD.
“Mi smo započeli pripremu, ili realizaciju krupnih infrastrukturnih projekata koji će Crnu Goru i region povezati međusobno i približiti Evropi. Od brojnih, pomenuću pet: podmorski energetski kabal sa Italijom, izgradnja prioritetne dionice auto puta Bar-Boljare-Beograd, modernizacija željezničke pruge Bar-Beograd-Budimpešta, Jadransko-jonski saobraćajni koridor koji bi povezao Grčku na jugu preko Zapadnog Balkana sa Austrijom i Italijom na sjeveru, i Jadransko-jonski gasovod (IAP), kao nastavak transjadranskog projekta (TAP)”, precizirao je premijer.
Podsjetio je i na projekat podmorskog kabla, koji realizujemo sa italijanskom kompanijom Terna.
“Crna Gora je spremna da odmah započne konkretne pregovore sa susjednim državama radi postizanja dogovora o upravljanju slivovima rijeka koje protiču kroz susjedne zemlje, i o zajedničkoj izgradnji hidroelektrana. Pozivam međunarodne finansijske institucije, uključujući i EBRD, da uzmu učešća u ovom unosnom biznisu”, naveo je Đukanović, prenosi Antena M.
Podsjetio je i na izgradnju najvećeg infrastrukturnog projekta – prioritetne dionice auto puta, koja treba da bude završena do 2018.
“I tri preostala projekta imaju nesumnjiv regionalni značaj. Za modernizaciju zeljezničke pruge Beograd-Bar-Budimpešta i za nastavak gradnje Jadransko-jonskog saobraćajnog koridora su potrebni stabilni finansijski mehanizmi Evropske uniije i evropskih finansijskih institucija”, saopštio je Đukanović u Londonu.
Pozdravio je odluku EBRD da preuzme liderstvo među međunarodnim finansijskim institucijama u izradi Studije fizibilnosti za jadransku rutu.
“Zajedno s našim partnerima iz Albanije, BiH, Hrvatske i Azerbejdžana, uključeni smo u dogovore o izgradnji Jadransko-jonskog gasovoda (IAP), kao nastavka Trans-jadranskog projekta (TAP). Zapadno balkanski investicioni okvir (WBIF) finansira izradu Master plana gasifikacije Crne Gore, koji će biti završen u aprilu. Crna Gora i Albanija su upravo aplicirale kod WBIF i za izradu glavnog projekta”, naveo je Đukanović.
Premijer je uvjeren da je Zapadnom Balkanu potreban strateški koncipiran program većih investicija.
“Investicija u „čvrstu” i „meku” infrastrukturu i projekte koji vode povećanju zaposlenosti, posebno mladih ljudi. To je pravi put da naš region postane dio razvijene Evrope”, zaključio je Đukanović na Investicionom samitu za zemlje zapadnog Balkana.
Foto: gov.me
