Povodom Međunarodnog dana socijalne pravde, Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da trendovi siromaštva u Crnoj Gori, uzrokovani visokom stopom nezapošljenosti, sveprisutnom korupcijom i nerazvijenom kulturom ljudskih prava, snažno opterećuju demokratski razvoj u cjelini, te poziva nadležne institucije da ulože više napora kako bi građanima/kama obezbijedili uslove za život dostajan čovjeka.
Socijalno pravedno društvo podrazumijeva da svi građani/ke uživaju jednaka prava i imaju jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih potencijala i učešće u svim aspektima života. Brojne društvene grupe su danas u Crnoj Gori marginalizovane usljed neadekvatne primjene politika usmjerenih na unapređenje njihovih prava i položaja.
Posljednji podaci Monstata konstatuju da je stopa siromaštva u Crnoj Gori 8,6%. U prevodu, to znači da oko 54 000 građana/ki živi sa manje od 186 eura mjesečno. Po izvještajima Zavoda za zapošljavanje, u Crnoj Gori bez ikakvog posla je 41.410 građana/ki (17,85%). Mobing i rad na crno, u okviru kojeg se ne plaćaju porezi i doprinosi za zdravstveno i penziono osiguranje, izazovi su sa kojima se bori veliki broj građana/ki, a bez pomoći i podrške institucija kojima je posao da se bave suzbijanjem ovih pojava.
Prosječna plata u Crnoj Gori je oko 480 eura, a potrošačka korpa oko 800 eura. Posljedično, značajan broj građana/ki nije u stanju dostići ni minimalan nivo zadovoljenja osnovnih egzistencijalnih, kulturnih i socijalnih potreba. Takođe, uslijed siromaštva građani/ke su izloženi drugim problemima, kao što su loši stambeni uslovi, neadekvatna zdravstvena zaštita, te prepreke u obrazovanju i zadovoljenju drugih potreba. A bez adekvatnog zadovoljenja ekonomskih, kulturnih i socijalnih prava, koje predstavljaju norme za razvijena demokratska društva, raste prostor za različite vidove manipulacija, ucjenjivanja i korupcije, pa i slobodne političke participacije i odlučivanja građana/ki kao esencijalne odrednice funkcionalne demokratije.
Konačno, pristup fundamentalnim pravima može biti ograničen jer je osoba koja živi u siromaštvu ranjivija, često diskriminisana i lišena dostojanstvenog života što su sve negacije koncepta socijalne pravde. Stoga je država obavezna da stalno radi na unapređenju ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava građana u skladu sa mogućnostima. Činjenica je da Crna Gora to sve manje može i zato želimo da potenciramo neophodnost racionalnog korišćenje resursa, odnosno intenziviranje borbe protiv korupcije i kriminala na svim nivoima, koji društvene resurse umjesto u funkciju javnog stavljaju u službu privatnog interesa produkujući siromaštvo.
Borba protiv korupcije mora postati integralni dio zaštite ljudskih prava i borbe protiv siromaštva. Crna Gora je i Ustavom definisana kao država socijalne pravde iz čega proističe obaveza državnih organa da radi na ostvarenju koncepta socijalne pravde po Ustavu, zakonima i međunarodnim obavezama koje je preuzela i da je sprovodi na proaktivan, odgovoran, multidiscipliniran i mjerljiv način, ali i kroz obezbjeđivanje uslova civilnom društvu da slobodno i bez pritisaka istražuje i prati primjenu javnih politika.
Na drugoj strani, svi bismo, kao odgovorni građani i građanke, trebalo da svakodnevno doprinosimo razvoju koncepta socijalne pravde koju karakterišu vrijednosti poštenja, jednakosti, uvažavanja različitosti imajući u vidu da se društvo bez siromaštva može graditi jedino na temeljima solidarnosti i međusobne odgovornosti.
Generalna skupština UN 2007. proglasila 20. februar Danom socijalne pravde čije obilježavanje treba da doprinese unaprijeđenju borbe međunarodne zajednice protiv siromaštva, promociji prava na rad, jednakosti polova i ostvarivanju jednakih šansi i socijalne pravde za sve.
