Zahvalnica
U prethodna dva mjeseca grupa KANA inicirala je zaštitu hotela “Podgorica”. Željeli bismo srdačno da se zahvalimo svima koji su nam pružili podršku u ovoj borbi. To su:
a) Arhitekti: Pavle Popović, Andrija Markuš, Božidar Milić, Slobodan Mitrović, Slobodan Selinkić,
b) Naši znameniti građani: Aleksandar Čilikov, Čedo Bogićević
c) Institucije: Inženjerska komora Crne Gore, Savez Arhitekata Crne Gore, , Arhitektonski forum, Aktiv arhitekata Zlatni indeks
d) NVO: Green Home, Ozon, Expeditio, Mans, Udruženje ljubitelja Gorice, Naša akcija (Patricija Pobrić), CGO, FAKT (Ana Vukotić)
e) Ostali: Matica crnogorska, Matica srpska, Ne davimo Beograd, preko 2000 građana
Takođe pohvaljujemo uspostavljanje zajedničke saradnje sa Inženjerskom komorom CG i Savezom arhitekata CG.
Uprkos negodovanju šire javnosti i reagovanja relevantnih stručnjaka, moramo da rezimiramo sljedeće:
Institucije
Prošlo je 40 dana od kada su se Branimir Gvozdenović, ministar održivog razvoja i turizma, Pavle Goranović, ministar kulture i Slavoljub Stijepović, Gradonačelnik Glavnog grada, saglasili da je hotel „Podgorica“ „vanserijsko autorsko djelo Svetlane Kane Radević“, „jedan od objekata prepoznatljivosti Glavnog grada“ i „kapitalno djelo crnogorske arhitekture“, i od kada su obećali da će službe kojima rukovode u najkraćem roku „razmotriti sve postupke koji su prethodili početku gradnje poslovnog dvanaestospratnog objekta “ u njegovoj neposrednoj blizini.
Uprkos javnom obećanju i pozivima stručne javnosti da se odluka o izgradnji poslovnog objekta preispita, nadležne službe Ministarstva održivog razvoja i turizma, Ministarstva kulture i Glavnog grada do danas ćute. U međuvremenu, poslovni objekat se neometano i ubrzano gradi, i to prema projektu urađenom na osnovu konkursnog rješenja koje javnost još nije vidjela.
Ministarstva i Glavni grad ignorisali su zahtjeve Grupe KANA da se u najširem dijalogu pronađe rješenje kojim bi se zaštitili ne samo finansijski interesi investitora, već i nesporno pravo građana na kulturno nasljeđe. Uprava za zaštitu kulturnih dobara i Direktorat za kulturnu baštinu nisu odgovorili na Inicijativu Grupe KANA da se hotel „Podgorica“ stavi pod prethodnu zaštitu.
Grupa KANA konstatuje da je u pitanju neshvatljiva profesionalna i lična neodgovornost pojedinaca koji su dužni i od građana Crne Gore plaćeni da brinu o poštovanju zakona i zaštiti kulturnog nasljeđa.
Zapanjeni anticivilizacijskim ponašanjem i neozbiljnošću nadležnih službi, osnovano sumnjamo da i pored deklarativnog priznavanja vrijednosti hotela „Podgorica“, one neće uraditi ništa da ga zaštite, niti će, makar privremeno, obustaviti izgradnju spornog poslovnog objekta, kako bi se utvrdilo da li je ona zaista zakonita.
Budući da uviđamo da najodgovorniji ljudi iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, Ministarstva kulture, naročito Uprave za zaštitu kulturnih dobara, ne žele da učestvuju u stručnom i argumentovanom dijalogu, jasno nam je da čine sve kako bi, dajući vrijeme investitoru da odmakne u izgradnji poslovnog objekta, došli do tačke kada će moći da kažu da je gradnja već toliko uznapredovala da je kasno za njenu obustavu.
Još jednom pozivamo odgovorne institucije da, dok još nije prekasno, razmisle šta će u civilizacijskom i kulturološkom smislu značiti ovo drastično pretpostavljanje privatnih interesa javnom. Pitamo se – ako se ovo događa sa hotelom „Podgorica“, kao jednim od najznačajnijih djela crnogorske arhitekture XX vijeka, kakva sudbina čeka ostala arhitektonska ostvarenja iz ovog, i drugih perioda?
3a. Uprava za zaštitu kulturnih dobara
U Zakonu o zaštiti kulturnih dobara/ III. Uspostavljanje zaštite, kategorije i registrovanje kulturnih dobara/ Prethodna zaštita/ Član 20 – piše:
"(1) Prethodna zaštita se uspostavlja na nepokretnom i pokretnom dobru za koje se pouzdano vjeruje da ima kulturnu vrijednost, radi sprječavanja rizika od oštećenja, uništenja ili nestanka".
Pouzdano se zna da Hotel "Podgorica" ima ogromnu kulturnu vrijednost. Ako nije tako, onda teško da bilo koje arhitektonsko ostvarenje iz posljeratnog perioda na teritoriji Crne Gore ima bilo kakvu vrijednost – što bi neminovno upućivalo na zaključak da u CG nema vrijedne arhitekture iz posljeratnog perioda.
Što se tiče rizika od oštećenja, uništenja ili nestanka Hotela "Podgorica", treba se sjetiti rušenja Hotela "Crna Gora" – koji je u trenutku rušenja bio u vlasništvu Žarka Burića – istog čovjeka koji je u ovom trenutku vlasnik Hotela "Podgorica", a ujedno je i investitor koji stoji iza nebodera od 12 spratova koji se gradi uz Hotel "Podgorica". Iza nestručne intervencije u interijeru Hotela "Podgorica" iz 2005. godine – kojom je izbrisan originalni interijer – takođe stoji gospodin Burić.
Za razliku od Žarka Burića, koji nije u obavezi da vodi računa o zaštiti kulturnih dobara – gospođa mr Anastazija Miranović, direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara – jeste – ali očigledno ne želi, ili je spriječena da djeluje u okvirima svojih ovlaštenja i ingerencija.
Interesantna su i sljedeća dva stava Člana 20:
(2) Prethodna zaštita se uspostavlja na osnovu predloga stručnih lica, koji je zasnovan na neposrednom uvidu u stanje dobra, raspoloživoj dokumentaciji ili drugim relevantnim činjenicama.
(3) Uprava donosi rješenje o prethodnoj zaštiti po pravilima skraćenog upravnog postupka.
Grupa "KANA" u svojim redovima ima jednog doktora arhitekture, tri doktoranta i nekoliko arhitekata. Što se tiče dokumentacije, sakupili smo i proučili svu relevatnu literaturu koja se odnosi na Hotel "Podgorica" (issuu.com/kanakoakonearhitekt), o čemu smo obavijestili Upravu. Dali smo i čitav set argumenata u korist inicijative da se uspostavi prethodna zaštita na Hotelu "Podgorica" – ali do danas nije bilo reagovanja na našu inicijativu od strane mr Anastazije Miranović.
Detaljni urbanistički plan
Paralelno niko ne razmatra zaustavljanje radova i utvrđivanje regularnosti DUP-a. Imajući u vidu da je Inženjerska komora CG zvanično ukazala na niz nepravilnosti pri donošenju DUP-a uz zahtjev da se obustave radovi na objektu kod hotela “Podgorica”, MORT odgovornost prenosi na Glavni grad, koji smatra nadležnim organom za donošenje ovog planskog dokumenta, kao i za izdavanje urbanističko tehničkih uslova i građevinske dozvole.
Uprkos evidentnom protivljenju stručne javnosti i mišljenju Inženjerske komore CG da sporni DUP treba staviti van snage, zajedno sa svim radnjama koje iz njega proističu, nadležne službe uporno ćute i pored obećanja da će preispitati okolnosti pod kojima je došlo do odluke da se ovakav objekat izgradi.
Proučavanjem detaljnih planova koji se za ovaj prostor rađeni od 2005 do 2012. ustanovili smo da je u svakom narednom površina urbanističke parcele na kojoj je hotel „Podgorica“ postajala sve manja. Izmjenama i dopunama plana iz 2012. ova parcela je svedena doslovce na horizontalne gabarite objekta, što ne samo da je protiv svih pravila struke, nego i zdravog razuma. Oduzimanje ovom objektu prilaza sa javne saobraćajnice, pripadajućeg parking prostora i zelenila, te blokiranje njegovog ekonomskog ulaza poslovnom dvanaestospratnicom, njegova funkcija turističkog objekta je potpuno obesmišljena, pa neće biti čudno da mu u nekim narednim izmjenama i dopunama plana bude konačno promijenjena i namjena. Kako investitor misli da doprema hranu i druge namirnice, na koji način planira da vrši odvoz smeća? Da li preko staklenog prizemlja svog velelepnog poslovnog objekta? Ne samo da je u pitanju drastična neusklađenosti namjena i položaja ova dva objekata, već se radi o burleskno neznalačkom tretmanu svega onoga što hotel Podgorica jeste.
Još jedan u nizu dokaza da Izmjene i dopune DUP-a nisu urađene u skladu sa Zakonom jeste činjenica da dio suterenske etaže hotela Podgorica (tj. njegova podzemna građevinska linija) ovim planskim rješenjem pripada ne svojoj, već susjednoj urbanističkoj parceli na kojoj se gradi poslovni objekat. Ovom nedopustivom greškom opštinske komisije za ocjenu plana, te nadležne službe Ministarstva održivog razvoja i turizma, investitoru su omogućile da vrši podzemno spajanje dva objekta, iako takva intervencija u tekstualnom dijelu Izmjena i dopuna DUP-a nigdje nije odobrena.
Konkurs
Javnost još uvijek nije vidjela pobjedničko konkursno rješenje na osnovu kojeg se ovaj objekat gradi. Objekat koji se gradi nije prvonagrađeno rješenje na konkursu. Od investitora smo 10.2. tražili uvid u konkursnu dokumentaciju i konkursna rješenja, ali, i pored njegovih izjava u medijima da je sve po zakonu i da nema ništa da krije, traženu dokumentaciju nismo dobili. Napominjemo da je prvonagrađeno konkursno rješenje po zakonu sastavni dio planskog dokumenta, a da ono ne postoji u Sekretarijatu koji je nadležan za arhiviranje planskih dokumenata, kao ni u Ministarstvu. Pozivamo građanina Burića da javno pokaže pobjedničko konkursno rješenje.
Ostalo
Pored navedenog, skrećemo pažnju javnosti i na druge začuđujuće okolnosti u vezi sa usvajanjem izmjena i dopuna DUP-a, konkursom, izradom glavnog projekta i njegovom revizijom:
f) 8 od 16 članova Komisije za ocjenu plana, u vrijeme kada je potpisan akt o njegovom usvajanju bilo je na godišnjem odmoru (sve arhitekti i prostorni planeri);
g) Jedan od članova konkursnog žirija kasnije je bio revident glavnog projekta (Mladen Đurović), dok je drugi član žirija bio odgovorni projektant za fazu konstrukcija (Saša Lakić);
h) Glavni projekat je završen 27. jula 2015. godine, a njegova revizija u istom mjesecu, što znači, imajući u vidu gabarite objekta, u nestvarno kratkom vremenu;
i) Sekretarijat za urbanizam i komunalne poslove Glavnog grada procijenio je da investitor nije u obavezi da izradi procjenu uticaja na životnu sredinu, što je zapanjujuća činjenica ako se imaju u vidu gabariti objekta, postojanje dva kulturna dobra u njegovoj neposrednoj blizini (Stari most na ušću Ribnice i arheološki lokalitet „Nemanjin grad“), blizina niza administrativnih objekata državnog značaja duž Bulevara Svetog Petra Cetinjskog, te najneposrednija blizina jednog od najvrjednijih objekata XX vijeka u Crnoj Gori – Hotela Podgorica. U Rješenju Sekretarijata je navedeno da se novi objekat nalazi na udaljenosti od 10 metara od hotela „Podgorica“ i 33 metra od rijeke Morače;
"Bez želje da napadamo investitora, projektante ili bilo koga, još jednom najiskrenije pozivamo na dijalog sve zainteresovane strane:minstitucije, struku, investitora i javnost, kako bi se problem riješio na opštu korist i zadovoljstvo", poručili su iz Grupe KANA.
