Tom prilikom predstavljeni su rezultati istraživanja o nastavi informatike u gimnazijama, koje je urađeno u okviru projekta "Prirodne nauke, matematika i informatika u obrazovnom sistemu Crne Gore", kao i analiza planova i programa iz informatike u osnovnim i srednjim školama.
U osvrtu na aktuelno stanje u crnogorskom školskom sistemu, navedeno je da je informatika poseban predmet u VI razredu sa fondom od dva časa nedjeljno. Pored ovog obaveznog predmeta, u osnovnim školama nude se za izučavanje i četiri izborna predmeta: Računarska obrada i dizajn teksta, Izrada grafike i obrada slike i fotografije, Izrada multimedijalnih slajd prezentacija i Uvod u programiranje. U gimnazijama pored predmeta Informatika u I razredu, ponuđeni su izborni predmeti Poslovna informatika, Računarske i veb prezentacije za učenike II i III razreda, koji su relativno popularni, i Algoritmi i programiranje za učenike III i IV razreda, koji se nudi u paketu sa drugim izbornim predmetom i praktično se ne realizuje. Nastavu u osnovnim školama najčešće izvode nastavnici koji izvode i nastavu iz predmeta Osnovi tehnike ili nastavnici koji su ICT koordinatori u školama.
- Školska računarska infrastruktura je ostarjela jer nije kupovana od 2007. godine. Operativni sistem na školskim računarima je Windows 7. Stanje je takvo da jedan broj računara ne radi, da su to sada računari sa nedovoljno memorije, da se operativni sistemi na njima moraju mijenjati, tako da je hitno potrebno postojeće računare u školama zamijeniti sa 4.000 do 5.000 novih. U Srbiji, Hrvatskoj i Makedoniji broj časova informatike znatno je veći nego u Crnoj Gori. Informatika se u Srbiji izučava praktično u svim razredima osnovne škole, kao i u Hrvatskoj, a u Makedoniji od trećeg razreda u svim razredima - navedeno je na skupu.
Iz CANU navode da projektom "Prirodne nauke, matematika i informatika u obrazovnom sistemu Crne Gore" žele da, na osnovu sveobuhvatne analize postojećeg stanja nastave prirodnih nauka, matematike i informatike u obrazovnom sistemu Crne Gore, uoči dobre strane i izazove koji stoje pred nastavom u ovim oblastima. Tako su kroz upitnik iz informatike koje je popunio 941 učenik I razreda gimnazije, od kojih je 38,9% njih imalo ocjenu pet iz informatike na polugodištu.
- Od devet ponuđenih predmeta koji se izučavaju u svim razredima, učenici su kao najinteresantnije izdvojili strani jezik, pa Biologiju i Geografiju, a kao najmanje interesantne Hemiju, Fiziku, pa Informatiku. Njih 15,6% se izjasnilo da im je najčešće dosadno na časovima informatike, dok je svaki peti učenik odgovorio da se osjeća opušteno. Dosada je vjerovatno posljedica toga što dobijaju malo zadataka koji se odnose na situacije iz svakodnevnog života - više od 65% se izjašnjava nikad ili rijetko kad. Nastavnici smatraju da im je veoma važno da učenici mogu primjenjivati to što nauče iz njihovog predmeta, dok učenici kažu da nastavnici vrlo rijetko povezuju sadržaje sa svakodnevnim iskustvima, iako je to jedan od važnijih opštih ciljeva predmeta. Polovina učenika kaže da nema grupnog rada na časovima i da svi dobijaju iste zadatke, bez obzira na sposobnosti. Dodatna literatura i stručni časopisi se ne koriste, kaže većina učenika. Ipak, skoro svaki drugi učenik volio bi da ima više časova informatike, sa čim se slažu i roditelji i profesori i uprave škola - 83% anketiranih - jer smatraju da je informatika važna za nastavak obrazovanja - 65% anketiranih roditelja - rezultati su sprovedene ankete.
Na okruglom stolu je navedeno da, kada su u pitanju udžbenici, većina učenika smatra kako su lekcije iz informatike nezanimljive, preopširne, dosadne i da nikada ne prelistavaju udžbenik ako im nije nešto zadato, jer im nije od pomoći prilikom rješavanja svakodnevnih problema. Nastavnici, pak, smatraju da bi udžbenici trebalo u većoj mjeri da budu usklađeni sa ciljevima programa, da podstiču kritičko mišljenje i samostalno učenje i da bi se postigao bolji odnos teorijskih i praktičnih znanja. Mišljenja nastavnika o odnosu obima programa i broja časova su podijeljena. Većina nastavnika ima negativan stav po ovom pitanju, odnosno smatraju da broj časova nije adekvatan za predviđeni obim programa, kao i uslovi za realizaciju.
- Preporuke su da hitno treba početi sa obnavljanjem školske računarske infrastrukture, dodatnom obukom nastavnika (54,7% anketiranih iz uprava škola smatra da je stručna osposobljenost nastavnika informatike slaba ili veoma slaba) i inoviranjem nastavnih planova sa povećanjem broja časova što podržavaju učenici, nastavnici i roditelji. Treba razmotriti i mogućnost inkorporacije informatičkih sadržaja u ostale predmetne programe - zaključci su okruglog stola u CANU.
