Abu Hamza je u četvrtak u osam časova pušten iz Imigracionog centra s obzirom da je odredbama novog Zakona o strancima, članom 119 određeno da mjera nadzora u Imigracionom centru ne može biti duža od 180 dana u kontinuitetu.
Ukinuto mu je rješenje o izuzetnom produženju nadzora, a dato rješenje gdje mu je određena blaža mjera nadzora, odnosno ograničeno kretanje na području Kantona Sarajevo uz obavezu javljanja i organizacionoj jedinici službe i policiji do trenutka ili dobrovoljnog napuštanja ili deportacije iz BiH.
Abu Hamzina kćerka, Nudžejma Softić, kaže da je najvažnije da je on došao kući.
"Jutros su ga doveli kući, preuzbuđeni smo zaista. Svi smo se okupili za pola sata. Situacija je nestvarna, morali smo svi da ga dotaknemo da vidimo je li stvarno tu.. Puno stvari se promijenilo za ovih sedam godina. Od jutros, uopće ne pričamo šta je bilo nego uživamo u zajedničkim trenucima. I on kaže da još nije svjestan da je konačno kod kuće, evo igra se sa unučićima koje do sada nije ni vidio, pravimo doručak zajedno, pričamo, zezamo se, pijemo kafu, fantastična atmosfera zaista", navodi Softić za RSE.
Abu Hamza je u Imigracionom centru bio sedam godina jer je okarakterisan kao prijetnja po nacionalnu sigurnost. Porijeklom je iz Sirije, a u BiH je došao još 1980-ih godina.
Za vrijeme rata borio se u Bosni i Hercegovini kao pripadnik brigade El-Mudžahid. Nakon rata dobio je državljanstvo BiH, ali je 2008. godine uhapšen. Slobode je lišen bez optužbe i počinjenog krivičnog djela, jer ga država Bosna i Hercegovina smatra prijetnjom po nacionalnu sigurnost.
Kada je riječ o deportaciji Abu Hamze u Siriju, sud u Strazburu je donio odluku da Abu Hamza ne može biti izručen u tu zemlju jer mu prijeti opasnost od režima sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, a u međuvremenu i zbog ratnih dešavanja u toj zemlji.
Bosna i Hercegovina je Abu Hamzu pokušala izručiti nekoj drugoj zemlji. No, stiglo je 39 odbijenica za njegovo izručenje s obzirom na to da Abu Hamza osim sirijskog posjeduje jedino bh. državljanstvo.
No, direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić kaže da od deportacije nisu odustali.
"Služba za poslove sa strancima pokušava pronaći rješenje sa nekim relevantnim institucijama za deportaciju u treću zemlju. Na tome radimo kontinuirano. Pojavljuju se neka rješenja gdje moramo postići dogovor", ističe Ujić za RSE.
Podsjećamo, nakon 11. septembra 2001. godine i napada na SAD, vlasti BiH su počele deportovati bivše borce sa Bliskog istoka. Neki su završili u Gvantanamu, drugi u Imigracionom centru u Istočnom Sarajevu.
