Hong Lej se oglasio povodom navoda da Kina raspoređuje moderni raketni sistem zemlja-vazduh na jednom od spornih ostrva koje Peking kontroliše u Južnom kineskom moru.
Portparol Ministarstva rekao je da nema podrobnije informacije kad je riječ o mogućem raspoređivanju raketa, ali je dodao da svaki postavljeni objekat ima veze sa nacionalnom odbranom, a ne sa militarizacijom, prenosi Rojters.
Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji izjavio je ranije danas da su navode o raspoređivanju kineskih raketa izmislili "pojedini zapadni mediji", te da bi više pažnje trebalo posvetiti "javnim uslugama i dobrobiti" koje donosi kinesko raspoređivanje na pomorskoj teritoriji na koju Peking polaže pravo.
Tajvanski i američki zvaničnici rekli su danas britanskoj agenciji i drugim medijima da je Kina rasporedila raketni sistem na Paracelskim ostrvima.
Komandant američke Pacifičke komande Hari Haris ocijenio je jutros da bi raspoređivanje raketa na toj grupi ostrva u Južnom kineskom moru bilo protivno obećanju Pekinga da neće militarizovati taj region.
Prema njegovim riječima, takav potez bi predstavljao "militarizaciju Južnog kineskog mora na način za koji je predsjednik Sji (Đinping) rekao da neće postupati".
"To bi bio jasan pokazatelj militarizacije", rekao je Haris na brifingu u Tokiju, gdje se danas sastaje sa japanskim vojnim zvaničnicima.
Tajvan je jutros saopštio da je Kina rasporedila protivvazdušne rakete na spornom ostrvu Vudi u sastavu Paracelskih ostrva u Južnom kineskom moru, u trenutku kada ministarka spoljnih poslova Australije počinje razgovore u Pekingu za koje se očekuje da će imati za temu tenzije zbog poteza Kine na tom moru, prenio je AP.
Istovremeno, filipinske vlasti su upozorile da to raspoređivanje povećava regionalne tenzije.
Kina gradi nova ostrva u spornom moru nabacujući pijesak na grebene, a potom tu postavlja vojne objekte, navodi američka agencija dodajući da se to smatra pokušajima Pekinga da prisvoji praktično čitavo Južno kinesko more i njegove resurse što je neke od kineskih susjeda zbližilo sa SAD.
Tajvan i Kina polažu pravo na skoro svih 3,5 milion kvadratnih kilometara površine Južnog kineskog mora, a veći dio te teritorije svojataju i Filipini i Vijetnam, dok Brunej i Malezija tvrde da im pripadaju manji djelovi.
RTCG
