U izvještaju Gaja Delonija, dopisnika britanskog javnog servisa iz Beograda, osim poslanika Demokratskog fronta, o juče započetim pregovorima o ulasku u NATO govorili su Boris Raonić iz Građanske alijanse, kao i izvršni direktor Pokreta za neutralnost Marko Milačić i nacionalni koordinator za NATO integracije Vesko Garčević.
- Mnogo je aspekata ove priče. Bombardovanje 1999. godine sobom je nosilo ekonomske, emotivne i unutrašnje političke aspekte. To nije isti slučaj ka osa Albanijom ili Hrvatskom - rekao je Raonić poređujući situaciju sa zemljama koje su najskorije primljene u NATO.
Deloni dalje navodi da "skoro trećinu populacije u Crnoj Gori čine etnički Srbi kojima je posebno teško da prihvate ulazak u savez sa onima koji su bombardovali njihovu zemlju bez odobrenja Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija".
- Iza svega se krije veća igra, ona koja seže mnogo dalje od onoga što se tiče Crne Gore unutar njenih granica. Kada pristup bude ratifikovan, cijela Jadranska obala biće okružena zemljama članicama NATO-a. Biće to veliko razočarenje za Rusiju, obzirom na to da imaju tradiciju velikog uticaja u ovoj oblasti. To izaziva i zabrinutost u Crnoj Gori gdje mnogi ljudi i dalje drže do veza sa svojim pravoslavnim Slovenima - napisao je dopisnik BBC-a.
- To nas dovodi u apsurdnu poziciju da Crna Gora zvanično bude protiv svog najdragocjenijeg istorijskog saveznika, Rusije - istakao je Radunović.
S druge strane, dodaje Deloni, Raonić smatra da čak i ako zemlja uđe u NATO sa vrlo malom podrškom građana, doći će do pozitivnih efekata po razvoj cijele zemlje.
- Posljednja podjela u Crnoj Gori je ova oko NATO-a. Nakon nje, više neće biti velikih podjela. Najvažnije će biti to da ćemo končano biti sa zapadnim zemljama. Konačno ćemo riješiti i taj problem i okrenuti se rješavanju konkretnih stvari - zaključio je on.
Izvor: BBC News/Guy Delauney
