U nastavku prenosimo integralno saopštenje:
Postojeća zakonska rješenja imala su za cilj da spriječe evidentne zloupotrebe u davanju podrške birača pojedinim izbornim listama u izbornom procesu.
U Crnoj Gori, gdje se u izbornom procesu ne vrši provjera potpisa birača, odnosno autentičnost njihove podrške izbornoj listi, ispunjenje tog uslova za predaju izborne liste nije predstavljalo nikakav problem ni onim političkim subjektima koji su na izborima dobijali značajno manji broj glasova od broja podrške birača koje su prikupili njihovim izbornim listama. Time se dovodi u pitanje i sam integritet izbornog procesa u Crnoj Gori.
Odluka Ustavnog suda imaće za posljedicu da se u režiji DPS-a na izborima pojavi veliki broj satelitskih partija koje gotovo i da ne postoje, osim na papiru, kako bi došlo do zbunjivanja biračkog tijela, rasipanja glasova i značajnog sužavanja besplatnog medijskog prostora saglasno Zakonu u izbornoj kampanji. A na veliki broj rasutih glasova partija koje neće ispuniti izborni cenzus, primjenom Dontove formule, DPS svakako računa.
Sama činjenica da Odluka Ustavnog suda nije donešena jednoglasno ukazuje na njenu problematičnost, ali obrazloženje Odluke još uvijek nije dostupno javnosti.
Ono što je posebno problematično, a na što ukazuju Demokrate jeste da se izborni zakon mijenja u toku izborne kampanje.
Predsjednik države je 15. februara donio Odluku o raspisivanju izbora za odbornike u Skupštini Opštine Tivat. U vremenu donošenja Odluke o raspisivanju navedenih izbora, pa sve do objavljivanja naznačene Odluke Ustavnog suda, na snazi će biti odredbe Zakona o izboru odbornika i poslanika, koje obavezuju da se potpis birača za podršku izbornoj listi daje pred članovima Opštinske izborne komisije.
Kada Odluka Ustavnog suda bude objavljena u Službenom listu Crne Gore, a imajući u vidu praksu u radu Ustavnog suda niko ne može biti siguran kada će se to desiti, prestaće da važi odredba o obaveznosti davanja potpisa birača za podršku izbornoj listi pred Opštinskom izbornom komisijom.
Pravila izbornog procesa za sve učesnike u izbornom postupku moraju biti poznata na dan donošenja odluke o raspisivanju izbora. Stavljanje van pravne snage odredbi izbornog zakona u toku izborne kampanje neminovno dovodi do pravne nesigurnosti učesnika u izbornom procesu, a što je nedopustivo u svakoj demokratskoj državi u kojoj je zakonitost izbora imperativ izborne demokratije.
Da budemo sasvim jasni, Demokratama je prihvatljiva samo hitna i neodložna primjena, ali ne i promjena izbornog zakonodavsta u toku izborne kampanje. Ovo iz razloga što Demokratska Crna Gora nema bojazan od bilo kog rješenja, makar ono bilo mnogima i teško dostižno, jer je partijska infrastruktura koju smo izgradili u rekordno kratkom vremenu itekako spremna da odgovori svim zadacima. Sa svega navedenog, puna primjena seta izbornih zakona, koje je prije godinu i po dana donijela Skupština Crne Gore, kao najviši zakonodavni organ, imperativ je i azbuka demokratije.
