Većina takvih smrtnih slučajeva javlja se u u zemljama gdje se ekonomija ubrzano razvija, kao što su Kina i Indija. Glavni krivac za to je emisija sitnih čestica iz elektrana i tvornica, izduvnih gasova vozila i od spaljivanja uglja i drveta.
"U Pekingu ili Delhiju kada se desi dan velikog zagađenj broj sitnih čestica, poznatih kao PM2.5, može biti veći od 300 mikrograma po kubnom metru. Dozvoljena zagađenost je oko 25 ili 30 migrograma po kubnom metru", objasnio je jedan od naučnika iz istraživačkog tima Dan Greenbaum sa instituta Health Effects iz Bostona.
Udisanje sitnih čestica može povećati rizik od srčanih oboljenja, moždanog udara, raspiratornih problema, pa čak i karcinoma.
Dok su razvijene zemlje napravile velike korake u rješavanju ovog problema u proteklih nekoliko decenija, broj građana koji umiru od zagađenja vazduha u zemljama u razvoju je sve veći.
Prema studiji, zagađenje vazduha uzrokuje više smrtnih slučajeva od drugih rizičnih faktora kao što su neuhranjenost, gojaznost, alkohol, droga ili seksualni odnos bez zaštite. Stoga zagađenje vazduha projekt Global Burden of Diseas (Globalni teret bolesti) stavlja na četvrto mjesto najvećih rizika iza visokog krvnog pritiska, dijetetskih rizika i pušenja.
(Nezavisne)
