„Pravni osnov za njegovo donošenje je Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata, ali i Barselonska konvencija za zaštitu morske sredine i priobalnog područja, kao regulatorna baza za neke od najznačajnijih aktivnosti u zaštiti mora i priobalja. Takođe, Plan počiva na izuzetno velikom broju istraživanja urađenih u okviru Programa upravljanja obalnim područjem (CAMP CG), a koji je za osnovu takođe imao upravo Barselonsku konvenciju. Iz tih razloga, ovaj dokument akcenat stavlja na održivost gradnje na obalnom području, sa namjerom očuvanja ovog vrijednog resursa, što je zajednički cilj i poruka koju godinama šalju kako resorne institucije, tako i struka. Cijenimo da se upravo odredbom Barselonske konvencije o poštovanju obalnog odmaka odnosno ograničavanju gradnje u uskom obalnom pojasu koja je preuzeta u ovom Planu i koja, uostalom, važi za sve zemlje potpisnice Konvencije, upravo afirmišu gore navedenu ciljevi o adekvatnom razvoju i valorizaciji prostora Crne Gore“, ističe se u saopštenju ministarstva.
U tok Vladinom resoru smatraju da se time afirmiše i zaštita interesa lokalnog stanovništva, prije svega u kontekstu povećavanja vrijednosti zemljišta koje posjeduju u obalnom području.
„Pritom, ističemo da Plan u zoni od 1000m od obale ne dozvoljava širenje stambene izgradnje, ali zato omogućava gradnju objekata u funkciji turizma. Ovakvim pristupom, benefiti kako za državu, tako i za lokalno stanovništvo su značajni i oni uključuju povećanje atraktivnosti i konkurentnosti turističkog proizvoda, poboljšavanje strukture i kvaliteta smještaja, novo zapošljavanje, investicije i povećanje turističke potrošnje. Podrazumijeva se da se Nacrtom ovog plana ne dira u postojeća imovinska prava na obalnom području, te nema ni govora o “konfiskaciji privatne imovine”, kako se moglo čuti u javnosti. Dakle, Nacrt Plana se, između ostalog, bazira na procjeni da usitnjeni stambeni fond ne smije biti osnov razvoja kompletnog obalnog područja. U tom kontekstu, argument “do sad je bila dozvoljena gradnja stambenih jedinica” ne može biti validan za pristup oblikovanju prostora kao našeg najvrjednijeg resursa. Dalje, predmetni planski dokument je poslat na mišljenje na 22 adrese, u skladu sa Zakonom, uključujući Ministarstvo kulture. Mišljenje je dobijeno u propisanim rokovima i integrisano u Nacrt plana, koji je nakon toga utvrđen na sjednici Vlade Crne Gore. U skladu sa Programskim zadatkom, obrađivač je tokom izrade plana izradio i analizu područja zaštićenih propisima o kulturnoj baštini, sa detaljnim pregledom svih zaštićenih kulturnih dobara kao i graditeljske baštine predložene za zaštitu i dao pravila zaštite kulturne baštine. U procesu izrade je i Studija zaštite kulturnih dobara od strane resornog ministarstva, na osnovu koje će se određivati kvalitet ovog planskog dokumenta, odnosno usaglašenost istog sa Studijom. Ovo Ministarstvo je uvijek bilo na raspolaganju za sva dodatna pojašnjenja i komunikaciju po pitanju aktivnosti koje sprovodi, a tako će biti i u budućnosti. Stoga pozivamo sve zainteresovane strane da podnesu konkretne primjedbe na Nacrt Plana koji se trenutno nalazi na javnoj raspravi, sa ciljem davanja dodatnog kvaliteta komunikaciji i kreiranja konstruktivne rasprave“, navedeno je u saopštenju.
