Vjerovatno je na prostoru bivše Jugoslavije samo još premijer Srbije Zoran Đinđić prošao medijski i javni linč kakav posljednjih nekoliko dana prolaze troje poslanika Pozitivne Crne Gore, a sve zbog činjenice da su u crnogorskoj skupštini svojim glasovima obezbijedili neophodnu većinu za povjerenje Vladi premijera Mila Đukanovića. Prije nego što su, zajedno sa Bošnjačkom strankom, dvije albanske, Hrvatskom demokratskom inicijativom i Liberalnom partijom, ukazali povjerenje aktuelnoj Vladi, čelnici Pozitivne Crne Gore premijeru Đukanoviću su ponudili Plan za prevazilaženje političke krize. Kojeg je predsjednik crnogorske Vlade (ne)očekivano - prihvatio. Time su opozicione stranke dobile priliku da, pored mjesta vicepremijera, preuzmu resore policije, finansija, socijalnog staranja i poljoprivrede, kao i da sami učestvuju u organizovanju i kontroli redovnih parlamentarnih izbora, predviđenih za drugu polovinu 2016. Odgovor opozicije na ponudu premijera Đukanovića, koji je, ostavši bez podrške svog koalicionog partnera Socijaldemokratske stranke, sam inicirao raspravu o povjerenju svom kabinetu, još se čeka.
DANI: Zašto je, gospodine Pajoviću, Pozitivna Crna Gora podržala Vladu Mila Đukanovića?
PAJOVIĆ: Zato što smo procijenili da su za Crnu Goru u ovom momentu od presudne važnosti dva procesa: nastavak evroatlantskih integracija i stvaranje uslova za slobodne i fer izbore. Politička stabilnost naše zemlje preduslov je da parlamenti dvadeset i osam država članica NATO-a ratifikuju poziv za članstvo koji je Crnoj Gori upućen krajem 2015, a tu stabilnost, kao i nastavak procesa priključenja NATO-u, garantuje upravo naš plan za prevazilaženje političke krize, prethodno prihvaćen od premijera Mila Đukanovića. Sa druge strane, s obzirom na to da bi u drugoj polovini 2016. u Crnoj Gori morali biti održani redovni parlamentarni izbori, pokušali smo, očigledno i uspjeli, da pokrenemo proces tokom koga bi se, nakon dvadeset i sedam godina višestranačja, crnogorskim građanima konačno omogućilo slobodno i fer izjašnjavanje.
DANI: To znači da prethodni izbori nisu bili ni fer ni slobodni iako je njihove rezultate priznavala ne samo međunarodna zajednica nego i stranke koje duže od dvije decenije sjede u skupštini?
PAJOVIĆ: Pozitivna Crna Gora je tek na izborima 2012. stekla status parlamentarne stranke, nakon čega je, konkretnim dokazima pruženim u aferi Snimak, pokazala da je izborni proces opterećen zloupotrebom državnih resursa u partijske svrhe.
DANI: Ako ste već sumnjali u regularnost izbornog procesa, zašto ste ga priznali i ušli u Skupštinu, to Vas pitam.
PAJOVIĆ: Zato što je Pozitivna Crna Gora legalistička stranka koja poštuje institucije sistema. Alternativa takvom pristupu je ono što je odabrao dio opozicije - govorim o Demokratskom frontu (Andrije Mandića i Nebojše Medojevića) - koji je, nakon tri godine participiranja u radu parlamenta, odlučio da radikalizuje političku borbu, da izađe na ulicu i da na taj način pokuša da ostvari političke ciljeve.
Za stranku na čijem sam čelu, ta vrsta političkog djelovanja nije prihvatljiva; naprotiv: vjerujemo da je naš plan za prevazilaženje političke krize dobar kako za tradicionalnu opoziciju koja, tokom duže od četvrt vijeka, nije zabilježila nijedan izborni uspjeh, tako i za aktuelnu vlast, koju ozbiljno opterećuju sumnje u zloupotrebu državnih resursa u partijske svrhe.
DANI: Budući da je predsjednik Vlade, kako i sami kažete, prihvatio plan Pozitivne Crne Gore, da li premijerovu spremnost na ustupke tumačite kao njegovu političku slabost, kako to tvrdi šef parlamenta Ranko Krivokapić…
PAJOVIĆ: Ne bih komentarisao izjave Ranka Krivokapića, čija je stranka, svojom zajedničkom osamnaestogodišnjom vladavinom sa partijom Mila Đukanovića, itekako doprinijela devastaciji crnogorskog društva. A danas bi, uz podršku takozvanih nezavisnih medija, najradije oprala ruke od svega i uskočila u opozicione redove; ne odričući se, pritom, značajnih poluga vlasti. Ali, ostavimo SDP! Odluku premijera Đukanovića da prihvati plan za rješenje političke krize koju je ponudila Pozitivna Crna Gora, nazvao bih dobrom voljom koju bi trebalo iskoristiti. Činjenica da je odgovor na predloženi plan dobijen bez ucjena, bez proglašavanja pobjednika ili poraženih, dokazuje staru istinu o tome da lijepa riječ i gvozdena vrata otvara. Vjerujem da će ovaj potez biti osnova za početak nove kulture dijaloga koja nam je svima u Crnoj Gori neophodna.
DANI: S obzirom na linč kroz koji posljednjih dana prolaze poslanici Vaše stranke, ne čini li Vam se da dio javnosti i dalje ne razumije Vašu odluku da podržite Vladu premijera Đukanovića? Oni razumniji i civilizovaniji, oni koji ne prijete, ne psuju i ne vrijeđaju, pitaju Vas ima li primjera u svijetu da opozicija glasa za opstanak vlade.
PAJOVIĆ: Prvo, ima, na šta se ne bih pozivao kao na alibi. Drugo, dozvolite da toj istoj javnosti postavim kontrapitanje: ima li primjera u svijetu da takozvani nezavisni mediji osnivaju i upravljaju pojedinim strankama i poslanicima?
DANI: Ima, kako ne?! U Srbiji, u Bosni i Hercegovini…
PAJOVIĆ: Mislio sam na ozbiljne, temeljne demokratije.
DANI: Spekulisalo se da su upravo mediji koji Vas danas satanizuju - mislim na medijski koncern Vijesti - osnivači Pozitivne Crne Gore, odnosno da ste i sami dugo bili njihove lutke na koncu.
PAJOVIĆ: To je, prije svega, tvrdila crnogorska vlast. Međutim, upravo je svojim političkim djelovanjem Pozitivna Crna Gora dokazala neutemeljenost takvih spekulacija. Zato bih volio da razgovaramo ne o tvrdnjama i pretpostavkama, već o konkretnim dokazima o tome da su neke od opozicionih stranaka u Crnoj Gori osnovali pojedini mediji i medijski tajkuni koji danas njima upravljaju.
DANI: O kojim konkretnim dokazima govorite?
PAJOVIĆ: Da li je suvlasnik jednog od medija član najvišeg političkog organa jedne od novoformiranih stranaka? Jeste. Jesu li neke od političkih ličnosti do prije nekoliko mjeseci bili urednici i novinari upravo u tim medijima? Jesu. Da li u upravljačkim tijelima pojedinih stranaka sjede ljudi koji su aktivni urednici tih medija? Sjede. I, hoćete dalje? Ili je ovo o čemu govorim dovoljan dokaz da medijski koncern u svom vlasništvu ima i stranku i poslanike pomoću kojih pokušava i da upravlja političkim životom Crne Gore i da na taj način uveća svoje bogatstvo.
DANI: Šta mislite da čitaocima pokušamo da dešifrujemo ovu svojevrsnu špansku seriju o kojoj govorite? Dakle, jedan od vlasnika medijskog koncerna Vijesti član je Savjeta URA, nedavno osnovanog pokreta na čijem je čelu Žarko Rakčević, bivši predsjednik Socijaldemokratske partije i nekadašnji potpredsjednik za finansije Vlade Filipa Vujanovića; bivši urednik u Vijestima, koji Vas je prije dan ili dva nazvao gamadima, danas je portparol URA…
PAJOVIĆ: Jasno je, nemojmo dalje… Pitali ste da li građani razumiju odluku Pozitivne da podrži Vladu Mila Đukanović. Uprkos medijskoj harangi i različitim pokušajima spinovanja, mislim da građani ove zemlje našu odluku veoma dobro razumiju i da je poštuju. Institucionalni put borbe za pravedne i fer izbore ne samo da je nateži već je alternativa onome što nude naše kolege iz opozicije: "uličnoj demokratiji" i uličnom svrgavanju vlasti. Uprkos bijesu koji trenutno pokazuju, to veoma dobro razumiju i takozvani nezavisni mediji, koji postaju svjesni da su činjenicom da je Vlada prihvatila ponudu Pozitivne Crne Gore njihovi njihovi planovi nepovratno pali u vodu. Neko se, znate, politikom bavi zato što državi i građanima želi da obezbijedi bolji život, dok drugi politiku doživljava kao šansu za dodatnu zaradu. I tu nema mjesta bilo kakvim mistifikacijama. Zato bih, umjesto jalovih rasprava sa medijskim tajkunima, volio da pogledamo šta je opozicija našim prijedlogom dobila.
DANI: Šta je dobila?
PAJOVIĆ: Prihvativši plan Pozitivne Crne Gore, premijer Đukanović opoziciji je ponudio direktno učešće u ne samo četiri resora koja smo tražili - finansije, policiju, socijalno staranje i poljoprivredu - nego i mjesto potpredsjednika u njegovoj Vladi. Time je, ponavljam, nakon dvadeset i sedam godina opozicija konačno dobila priliku ne samo da kontroliše nego i da sama upravlja izbornim procesom. Takav primjer, koliko mi je poznato, nećete naći u praksi bilo koje od zemalja u okruženju.
DANI: I, u čemu je onda problem?
PAJOVIĆ: Problem je u tome što su pojedini politički i medijski djelatnici pomislili da vlast u Crnoj Gori može da se mijenja samo na dva načina: ili ulicom, na čemu, rekoh, insistira Demokratski front, ili svrgavanjem mimo izbora. Ne! Pozitivna Crna Gora vjeruje da se vlast u svakoj pristojnoj zemlji smjenjuje i mijenja na osnovu rezultata fer i slobodnih izbora. Stranka na čijem sam čelu ne prihvata da se u državi koja je kandidat za članstvo u NATO i EU vlast rušili na ulici ili bjesomučnom medijskom kampanjom koja će nekome poslužiti da, izbjegavajući izbore, napravi parlamentarnu većinu. Formiranje političkih stranaka, naknadna krađa i otimanje mandata od opozicionih partija koje su mjesta u Skupštini dobile na izborima 2012, cijepanje stranaka i prekrajanje izborne volje građana, metodi su na kojima insistiraju spomenuti medijski krugovi, ne i Pozitivna Crna Gora. Ovo što smo ponudili zove se demokratija, a to što oni nude, zove se privatni interes medijskih tajkuna. Siguran sam da smo odabrali pravu stranu.
DANI: U čemu prepoznajete pokušaj da se mimo izbora formira nova vlada?
PAJOVIĆ: U brutalnoj kampanji koja se posljednjih mjeseci vodi protiv poslanika Pozitivne Crne Gore, a koja je kulminirala objavljivanjem naših brojeva telefona na društvenim mrežama, kao i otvorenim uvredama i prijetnjama članovima naših porodica. Uključujući i djecu. Pritom, do ovog momenta ni jednom nijesmo dobili niti jedan suvisao prijedlog za razrješenje političke situacije. Naš plan za prevazilaženje krize kao da trenutno mnogo ne zanima ni medije ni opozicione poslanike, što je, priznaćete, više nego originalan način političkog djelovanja. Doduše, očekujem da će i jedni i drugi u danima koji dolaze taj plan prihvatiti i potruditi se da ga predstave kao svoj.
DANI: Kažete da vam do sada nije ništa ponuđeno… Zar tokom trodnevne skupštinske debate Pozitivna nije dobila ponudu da sa opozicijom i Krivokapićevim SDP-om napravi novu skupštinsku većinu i formira novu Vladu?
PAJOVIĆ: Jeste. Taj prijedlog smo odbili zato što bismo, pristankom da uđemo u tu novu koaliciju koja se dominantno protivi onome što Pozitivna Crna Gora vjeruje da je glavni ne samo stranački nego i državni cilj - govorim o pristupanju naše zemlje NATO-u - ostali u ozbiljnoj manjini. Pritom, prijedlog koji smo dobili, a na koji ovdje podsjećate, bio je, rekao bih, upućen u formi svojevrsnog ultimatuma. Naime, naglašavajući da smo 2012. skupštinske mandate stekli na "antivladinoj platformi", naše kolege iz opozicije upozorile su nas da ćemo, odbijemo li da, kako oni kažu, srušimo Vladu, biti optuženi za političku korupciju. Na kojoj je platformi te iste 2012. glasove dobila Socijaldemokratska partija, koja bi sada da sa opozicijom pravi novu skupštinsku većinu? Pa, na platformi Mila Đukanovića, koga danas ruši. I onda je "politička korupcija" to što smo, ispostavljajući određene uslove koji su dobri i za državu i za društvo i za demokratiju, a koje je Vlada prihvatila, podržali kabinet Mila Đukanovića, dok je "principijelno ponašanje" spremnost SDP-a da bez provjere na izborima formira novu većinu?! Nemojte, molim vas… Drugo, da se razumijemo: politički cilj Pozitivne je temeljna i suštinska promjena i demokratizacija crnogorskog društva, a ne lov na bilo čiju glavu. Bila ona i "glava" Mila Đukanovića, na koju je, duže od dvije i po decenije, opozicija toliko usmjerena.
Pritom, hoće li se "sječom" nečije glave u Crnoj Gori bilo šta promijeniti? Neće. Jer nije problem "glava", problem je sistem. U tom smislu, Crnoj Gori su potrebne promjene nabolje, ne nagore. Da li bi dolazak Demokratskog fronta na vlast u Crnoj Gori taj sistem promijenio nabolje?
DANI: Da li bi?
PAJOVIĆ: Naravno da ne bi. Ako ništa drugo, Crna Gora bi u tom slučaju promijenila svoju spoljnu politiku, koju, budući usmjerenu ka daljim evroatlantskim integracijama, ocjenjujemo kao dobru. Pritom, nijesam baš siguran ni da bi većina građana ove zemlje danas pristala na okretanje crnogorske spoljne politike ka Rusijii, što bi podrazumijevalo i prihvatanje standarda koji su daleko od demokratskih. Najzad, ko može da garantuje da dolazak Demokratskog fronta na vlast ne bi značio i povratak onog načina ophođenja koji smo posljednjih mjeseci mogli da vidimo na ulicama Podgorice: brutalno vrijeđanje građana i poslanika na nacionalnoj i rodnoj osnovi, kakvo je, recimo, od tih ljudi doživjela poslanica Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić, zatim kletve, uvrede, poziv na linč i sukobe? Ti ljudi su naprosto ostali zarobljeni u politici devedesetih.
DANI: Šta bi promjena spoljnopolitičkog kursa i takozvana vojna neutralnost značili za Crnu Goru? Zašto se Pozitivna Crna Gora tome protivi?
PAJOVIĆ: Zato što živimo na Balkanu i zato što, kao mala zemlja, ulaskom u NATO, definitivno isključujemo mogućnost da postanemo neko novo ratno poprište kakvo smo bili u opasnosti da postanemo devedesetih. Pristupanje NATO-u podrazumijeva i definitivno stavljanje tačke na teritorijalni integritet i suverenitet nezavisne države Crne Gore, koju, podsjećam, deset godina nakon referenduma o nezavisnosti, dio opozicije i dalje naziva ilegalnom tvorevinom dobijenom na pokradenom referendumu. Najzad, NATO-integracije garant su da će Crna Gora izaći iz ruske sfere interesa i konačno prihvatiti principe zapadne demokratije i zapadnog sistema vrijednosti.
DANI: Ne plašite se da bi članstvo u NATO moglo dodatno uticati na produbljivanje podjela u crnogorskom društvu?
PAJOVIĆ: Crna Gora je vijekovima bila podijeljeno društvo i te podjele, gotovo po istovjetnoj "zelenaško-bjelaškoj" liniji, možemo pratiti i danas. Iako se podrazumijeva da kao odgovorni političari moramo učiniti sve kako bi se te razlike smanjile, vjerujem da nekakvo vještačko homogenizovanje društva po cijenu žrtvovanja vitalnih državnih i nacionalnih interesa naprosto nije prihvatljivo.
Tokom proteklih nekoliko mjeseci više puta je saopšteno da se zvanična Moskva protivi evroatlantskim integracijama Crne Gore, da se, dakle, protivi proklamovanoj politici crnogorske vlade, što nije spriječilo veliki broj mojih kolega u Skupštini Crne Gore da redovno posjećuju pojedine centre u Moskvi i da tamo prave planove za sprječavanje ulaska naše zemlje u NATO.
DANI: Crna Gora kao da još nije izašla iz 1948…
PAJOVIĆ: Bilo kako bilo, uprkos podjelama na koje ste sami ukazali, mislim da se ne smije dozvoliti dalje jačanje ruskog uticaja u Crnoj Gori. Pritom, iako je, u političkom smislu, zalaganje opozicionih partija za jačanje veza sa Kremljom legitimno, po mišljenju Pozitivne Crne Gore, to spoljnopolitičko opredjeljenje bilo bi ne samo u suprotnosti sa dominantnim državnim ciljevima već i pogubno po crnogorsku državu i društvo.
DANI: "Ugledni opozicionari", kako ih je nedavno nazvao Ranko Krivokapić, ovih su dana od njega zatražili da, iako je glasao protiv Vlade i napustio vladajuću koaliciju, po svaku cijenu ostane na mjestu predsjednika crnogorske Skupštine. Sa čim je, vidjeli smo, principijelni šef parlamenta saglasan. Kako će Vaša stranka glasati ako se, kako je najavljeno, postavi pitanje povjerenja Krivokapiću?
PAJOVIĆ: Kao i do sada - rukovodićemo se isključivo državnim interesima. U ovom momentu usmjereni smo na parlamentarni dijalog i na to da što veći broj političkih stranaka uzme učešće u kontroli izbornog procesa, čime bismo obezbijedili političku stabilnost zemlje i stvari pogurali u pozitivnom smjeru.
DANI: Znači li to da bi smjena predsjednika parlamenta dodatno destabilizovala političke prilike?
PAJOVIĆ: Pozicija predsjednika Skupštine za nas je u ovom momentu u drugom planu.
DANI: U kojem pravcu će se, po Vašem mišljenju, narednih nekoliko mjeseci kretati Crna Gora? Hoćete li u septembru ili oktobru dobiti fer i slobodne izbore?
PAJOVIĆ: Moramo dati sve od sebe da pripremimo fer i slobodne izbore, koji će, kao što ste rekli, vjerovatno biti održani najesen. Vjerujem da će nakon početnih emocionalnih reakcija, koje dolaze sa svih strana, prevladati ozbiljnost i odgovornost i da će u danima pred nama stranke preuzeti odgovornost, ući u vladu kako bismo pripremili i kontrolisali demokratske i slobodne izbore. U suprotnom, teško da ćete bilo kome ozbiljnom i u Crnoj Gori i van nje objasniti da ste se borili za fer izbore, za nastavak evroatlantskih integracija, a da ste onda odbili sve ono što vam je ponudila vlast, prethodno pristajući da vam izađe u susret. Vrijeme je da se postojeća politička kriza u Crnoj Gori riješi na ozbiljan i mudar način i da se u drugi plan ostave sva partijska nadgornjavanja i lične sujete. (Pozitivna.me)
