Lideri Demosa, URA-e i SDP-a - Lekić, Rakčević i Krivokapić - predložili su prije dva dana premijeru Đukanoviću platformu, kojom traže da, osim potpredsjedničkog mjesta i četiri ministarstva, opozicioni predstavnici kontrolišu vlast i po dubini, tako što će im biti ustupljena mjesta u brojnim državnim institucijama.
Zbog sprečavanja eventualne zloupotrebe u izborne svrhe, lideri tri partije tražili su da opozicioni predstavnici treba da kontrolišu Zavod za zapošljavanje, Fond rada, Investiciono – razvojni fond, Direkciju za saobraćaj, Poresku upravu, centre za socijalni rad, Agenciju za nacionalnu bezbjednost, Upravu za nekretninu, Upravu carina, Zavod za izvršenje krivičnih sankcija, Fond PIO, Upravu za šume, policiju sa područnim jedinicama i druge.
Premijer Đukanović u načelu se nije protivio ideji da se kontrola upotrebe državnih resursa proširi, mada je naglasio da će prijedlog detaljnije razmotriti.
Zakonski osnov
Osim načelne političke volje svih aktera parlamentarnog dijaloga, za ostvarenje ovih zahtjeva
važna je i pravna dimenzija. Tačnije: zakonsko utemeljenje na osnovu kojeg je uopšte moguće da partije delegiraju predstavnike u pojedinim državnim ustanovama ili agencijama.
Tako je, recimo, sa pravnog aspekta problematičan zahtjev da opozicioni predstavnici kontrolišu Agenciju za nacionalnu bezbjednost na nivou Generalnog inspektorata. Prema Zakonu o ANB-u, ta institucija je „politički i ideološki neutralna“, a službenici Agencije „ne mogu biti članovi političke stranke, niti politički djelovati“.
Tako da bi postavljanje nekog predstavnika opozicije, NVO eksperta ili nestranačke ličnosti - kao rezultat političkog dogovora - mogao narušiti „političku neutralnost“ ANB-a.
I politički analitičar Zlatko Vujović ističe da se na listi nalaze neke institucije „strogo nezavisnog karaktera“.
- Agencija za elektronske medije, čiji sam ja član Savjeta, je par ekselans nezavisna institucija, makar po zakonskoj definiciji. Ušli biste direktno u sukob sa direktivom Evropske unije ako biste partijske predstavnike pozicionirali na te funkcije - upozorio je Vujović u razgovoru za TVCG.
Javni servis
Jedan od zahtjeva trojke Demos – URA - SDP je smjena uređivačkog tima informativnog programa RTCG, na čelu sa direktorkom Televizije Radojkom Rutović. I za realizaciju ovog zahtjeva postoje – pravne prepreke jer, shodno zakonu, parlamentarne stranke, pa ni Skupština Crne Gore, nemaju pravo izbora, pa ni smjene, programskih direktora u Javnom servisu.
Zato je juče reagovao direktor Javnog servisa Rade Vojvodić ukazujući da bi, kako je kazao, ad hoc suspenzija Ustava i zakona nanijela štetu toj kući i državi.
- Nezavisnost Javnog servisa bila bi dovedena u pitanje ukoliko bi se uređivačka mjesta, mimo ingerencija Savjeta Radio-Televizije Crne Gore i menadžmenta kuće, dijelila aktima političke volje – smatra Vojvodić.
On u reagovanju navodi da je zahtjev dijela opozicije za smjene u RTCG nastavak „nakaradne prakse iz vremena za koja smo mislili da su za nama“. Vojvodić ističe da je Crna Gora daleko odmakla u procesu evroatlantskih integracija i, kako navodi, prosto bi bilo nezamislivo primijeniti model političke trgovine, mimo onoga što je već postala dobra praksa zasnovana na Ustavu i zakonu.
(Opširnije čitajte u današnjoj Pobjedi)
Foto: D. Malidžan
