Oni smatraju da je za suštinsku kontrolu izbornog procesa neophodno da, pored uvođenja što više nestranačkih ličnosti na ključne pozicije, opozicija dobije i čelna mjesta, između ostalog, u Zavodu za zapošljavanje, centrima za socijalni rad, raznim direkcijama, fondovima i agencijama.
Analitičar Boris Marić rekao je da ponuda premijera Mila Đukanovića može poslužiti samo kao osnova za neku vrstu pregovora o potrebnim uslovima za sprovođenje fer i slobodnih izbora, ali je ona ipak daleko od stvaranja uslova i pretpostavki neophodnih za institucionalnu i suštinsku kontrolu tog procesa. Marić je za Dan rekao da se mora znati da je nuđenje ministarskih mjesta opoziciji, iako daleko od dovoljnog za punu kontrolu izbornog procesa, u skladu sa postojećim pravnim sistemom.
"S druge strane, neophodno je da opozicija uspostavi kontrolu nad brojnim organima uprave i državnim fondovima kao što su centri za socijalni rad, Zavod za zapošljavanje, Fond PIO i slično, što je, zakonski gledano, u ovom trenutku nemoguće. Zato treba razmisliti o modalitetu koji bi omogućio taj vid kontrole, a on je vjerovatno u nekoj formi leks specijalisa koji bi derogirao postojeće zakonske norme u određenom kapacitetu potrebnom za uspostavljanje kontrole i imao vremensku ograničenost do konačnog proglašenja izbornih rezultata", istakao je Marić.
On je naglasio da nije dovoljno imati ministarsku funkciju da bi se ostvarila suštinska kontrola nad izbornim procesom u tako kratkom vremenu.
"Ali, koliko znam, opoziciju ništa ne sprečava da kreira svoju ponudu i traži mjesta po dubini, uz predlaganje i prilagođavanje zakonskog okvira koji se može obezbijediti procedurom u Skupštini Crne Gore", kazao je Marić.
Premijer Đukanović je prilikom glasanja o povjerenju Vladi 27. januara saopštio da je spreman da ponudi četiri ministarska mjesta i funkciju potpredsjednika Vlade strankama iz opozicije radi jačanja povjerenja u izborni proces.
Komentarišući Đukanovićevu ponudu opoziciji, čelnik Građanske alijanse Boris Raonić je kazao da je u toku partija šaha u kojoj ne učestvuju samo dvije strane, već je interesantna i većem broju ljudi sa strane.
"Stoga je veoma bitno ko će se prvi naljutiti i izaći iz igre. Dosadašnji premijerovi mudri potezi zahtijevaju isto tako mudar odgovor njegovih razjedinjenih oponenata. Ono što se suštinski traži, a na tragu je ponude jeste jedan potpredsjednik i četiri ključna ministra, a pomoćnici tamo gdje nemaju ministre. Takav potez bi doveo do toga da sam premijer odbija ponudu", smatra Raonić.
Iako je ocijenio, u svakom slučaju, konačno ćemo imati mnogo slobodnije izbore nego sve prethodne.
"Izvjesnost odgovornosti u slučajevima činjenja nezakonitosti biće veća. To će dovesti do straha onih koji do sada nijesu imali taj osjećaj", smatra Raonić.
Kako je zaključio, sada je mnogo bitno kako smanjiti broj apstinenata m rasipanje glasova po D’Ontu zbog velikog broja lista i širiti koalicioni kapcitet prema manjinskim partijama.
Vršilac dužnosti predsjednika Centra za političku edukaciju Božidar Čolaković ocijenio je da ostaje nejasno da li plan reguliše isključivo učešće u Vladi, odakle će se pokretati mehanizmi kontrole, ili predviđa učešće po istom principu u cijeloj hijerarhiji državne uprave između ostalih, u Zavodu za zapošljavanje, centrima za socijalni rad, agencijama, direkcijama...
Ta pitanja, kako je istakao, dovode nas do ključnog pitanja: da li je plan obuhvatan u mjeri da predviđa adekvatne mehanizme kontrole, ili u sebi sadrži konstrukcionu grešku, koja, osim previđanja suštinske prepreke za njegovo potpuno ispunjavanje, ostavlja dovoljno prostora za tumačenje uspješnosti realizacije koje može poslužiti eventualno i kao alibi za povlačenje takvog poteza.
"Pod pretpostavkom da u rekonstruisanoj Vladi ministri na čelu resora prepoznatih kao najvažnijih sa stanovišta zloupotreba u predizbornoj kampanji na najbolji mogući način obavljaju dužnost, postavlja se pitanje kako je moguće, u planom predviđenom roku, ispuniti zahtjev da se sprovođenjem izbornog zakonodavstva omogući članovima Državne izborne komisije, Agencije za antikorupciju i DRI da u punom kapacitetu obavljaju svoje zakonske nadležnosti", pita Čolaković.
On je rekao da je pitanje i da li je smetnja njihovom obavljanju zakonske dužnosti u punom kapacitetu utemeljena u legislativi ili u nekom obliku neformalnog uticaja iz određenih centara moći, kao i da li će se ta smetnja ukloniti realizacijom plana Pozitivne, odnosno Đukanovićeve ponude opoziciji.
Kako je dodao, slična pitanja se mogu postaviti i u vezi sa zahtjevom za formiranje privremenog skupštinskog odbora za medije sastavljenog od predstavnika vlasti i opozicije.
"Ne ulazeći u tehnička pitanja pariteta po kom bi takav odbor bio formiran, može se postaviti pitanje da li bi mišljenja, oijene i preporuke tog tijela bile obavezujuće za ur.edničku politiku javnog servisa, ili bi se bavili, zapravo, samo opisom situacije u medijskom prostoru u narednom periodu", rekao je Čolaković.
Dan, CdM
