Govoreći o glavnim aktivnostima koje će biti realizovane kako prije, tako i nakon predstavljanja u okviru Crnogorskog paviljona, ministar zaštite životne sredine i turizma Branimir Gvozdenović je podsjetio da naša zemlja učestvuje na ovom svjetski značajnoj manifestaciji još od 2006. godine.
- Veoma je važno da se naša zemlja predstavi na takvom ,jestu i otvori dijalog sa najvećim svjetskim arhitektonskim zemljama svijeta - da pokažemo kako tretiramo naš prostor, razmijenimo informacije o pitanjima koji su od posebnog značaja za Crnu Goru - dodao je on.
Gvozdenović je podsjetio da je Crnogorski paviljon prije dvije godine javnosti predstavio rješenja vezana za napuštene, nezavršene projekte arhitekture na prostoru Crne Gore: Dom revolucije u Nišiću, Spomen dom u Kolašinu, Hotel "Fjord" u Kotoru i objekat "Galeb" u Podgorici.
- Veoma sam zadovoljan što smo tu temu postavili i razmijenili iskustva na Bijenalu, ali i prije i poslije toga. Zahvaljujući jednoj takvoj temi, danas možemo da govorimo o novom konkursu vezanom za Dom revolucije u Nikšiću, a koji se završava u februaru. Njime smo pozvali sve arhitekte, urbaniste i druge stručne timove da daju svoj stav kako da nastavimo taj projekat. I ne samo to - izdvojili smo značajna finansijska sredstva za samu realizaciju. Siguran sam da ćemo u budućnosti imati i snage da taj projekat izvedemo do kraja - kazao je on, te dodao da će i drugi pomenuti projekti biti predmet pažnje tog ministarstva.
- Ove godine otvara se tema Solane, posebna po tome što zaokuplja pažnju svojim biodiverzitetom flore i faune, te kao biotop od evropskog i globalnog značaja. To je veliki izazov i velika šansa Crne Gore, jedno posebno mjesto kome treba da se obezbijedi zaštita, ali i ekološka i ekonomska održivost. Smatramo da je to tema koja treba da otvori dijalog u Crnoj Gori ne samo za arhitekte, urbaniste, ekologe, već da obezbijedi sinergiju svih struka i znanja da taj prostor zaštitimo i održivo vodimo u narednom periodu. Zato ovo vidimo kao dobru priliku da udružimo kapacitete i snagu sa dobrom svjetskom praksom, pa smo izabrali dobru kordinaciju, kustosa i tim koji će pokazati i prikazati svoja viđenja cijelog projekta - rekao je resorni ministar.
Kao ključnu odrednicu Gvozdenović navodi raspisivanje nacionalnog konkursa, te poziva timove mladih arhitekata da se prijave i na taj način zavrijede mjestu u timu koji će predstavljati našu zemlju na XV Bijenalu arhitekture u Veneciji.
Jedan od dvoje kustosa Crnogorskog paviljona, profesor Bart Lotsma nije bio u mogućnosti da danas prisustvuje predstavljanju u Podgorici, ali je u svojoj video-izjavi još jednom podsjetio na razloge zbog kojih se ulcinjska Solana našla u centru pažnje. I on je stava da su neophodni novi predlozi za očuvanja ekoloških vrijednosti Solane i njenog karakterističnog artificijelnog pejzaža, koji predstavljaju specifičnu vezu između prirode i čovjeka. Postavku će, prema njegovim riječima, činiti četiri projekta, izložena u četiri prostorije Crnogorskog paviljona. Cijeli proces nastajanja postavke i njenog predstavljanja prate tri simpozijuma, od kojih je prvi najavljen za 12. i 13. februar u Ulcinju, a naredna dva u Veneciji i Kotoru.
- Četiri tima koji će predstaviti prostorne strategije za održivi - ekološki i ekonomski - razvoj Solane Ulcinj su: jedan iz Crne Gore i tri međunarodne prakse. Međunarodne prakse su dobro poznate i međusobno različite, sa inovativnim pristupima, a to su ecoLogicStudio iz Londona koji se bavi ekosisteimima i novim rješenjima u kojima povezuju prirodno i urbano okruženje, LAAC iz Insbruka koji se bavi pejzažnom arhitekturom, i Lola iz Roterdama, jedna od najpoznatijih koja se bavi sistemima za navodnjavanje. Ove prakse dijele iskustva u radu sa pejzažnim projektima u velikoj razmjeri i aktivni su u različitim oblastima prostornog istraživanja, sa iskustvom u predstavljanju svojih ideja u kulturnom okruženju - naveo je Lotsma.
Programski zadatak za ove međunarodne prakse, kao i onaj koji će biti ponuđen kroz konkurs, biće potpuno isti, a glavne smjernice biće definisane na najavljeunom simpozijumom u Ulcinju, na kome je planirano učešće eksperata, prije svega lokalnih, a zatim i međunarodnih.
- Polazna tačka za Solanu Ulcinj je artificijalni biotop - solana - koji posjeduje jedinstveni biodiverzitet flore i faune na regionalnom nivou, pa čak i igra ključnu ulogu u globalnim kretanjima ptica. Dodavanje još jednog sloja ovom sistemu - turizma - i ispitivanje mogućnosti ondosno modela koji bi mogli funkcionisati u ovom sklopu je još jedna jako značajna tema koju vjerujemo da upravo ovaj projekat može na pravi način pokrenuti - riječi su kustosa Crnogorskog paviljona.
Uz Lotsmu, kustoskinja paviljona je i profesorica Katarina Vajnberger.
Komesarka Crnogorskog paviljona Dijana Vučinić, inače šefica Odjeljenja za razvojne projekte u urbanizmu i arhitekturi u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, skreće pažnju da će rezultati projekta biti isključivo održiva rješenja za budućnost Solane.
- Četvrti prijedlog biće izabran na nacionalnom konkursu. Nastojaćemo da time motivišemo mlađe generacije crnogorskih arhitekata da doprinesu rješenju, a sebi obezbijede vizibilitet učešćem na ovako značajnom događaju - rekla je ona.
Konkurs i simpozijum će izgraditi razmjenu između Crne Gore i međunarodnih praksi. Simpozijumi će biti snimani i predstavljeni u Crnogorskom paviljonu, emitovani na sajtu i objavljeni na društvenim mrežama. Uz velika arhitektonska imena, komesarka je navela da će crnogorska postavka imati izuzetno značajanu međunarodnu medijsku poršku, kroz saradnju sa časopisom MONU i jednim od najvećih medija specijalizovanim za arhitekturu - ArchDaily.
Osim komesarke i kustosa, u timu koji radi na crnogorskom predstavljanju su još: Dragana Čenić, Ana Dobrašinović, Marko Batrićević, Andrijana Sekulić, Zoja Leković, Milena Lukić, Željka Čurović, Besnik Derviši, Suad Đelović, Marina Spahić i Milica Lekić.
Podsjećamo, otvaranje XV Bijenala arhitekture biće 28. maj, a publika će moći postavku da vidi do do 27. novembra.
K.J.
