Što se tiče tih ocjena, nama nijedna evropska institucija nije potrebna da nam hvata muštuluk. Meni nije uhvaćen muštuluk ovom rang listom, ne u smislu da me to ne interesuje nego je Ministarstvo zdravlja i ukupni zdravstveni sistem prepoznalo koje su manjkavosti zdravstva u smislu kvaliteta, prekomjerne upotrebe ljekova i svega ostalog. Mene ne plaši upoređivanje sa bilo kim. To su studije koje se rade radi normiranja ili pokazivanja puta kako da zdravstveni sistemi idu naprijed. Nije to sportsko takmičenje, pa da je neko stigao prvi ili zadnji – poručio je ministar Šegrt.
Iz Ministarstva zdravlja juče su saopštili da je zajednički imenitelj svim prepoznatim problemima svakako izostanak permanentne edukacije u zdravstvenom sistemu, te da i Crna Gora plaća danak nepostojanja sistematičnog pristupa tom problemu unazad nekoliko decenija. - Bez kvalitetne edukacije nema kvalitetnog zdravstvenog sistema bilo koje države pa ni Crne Gore – naveli su iz ovog resora. U tom smislu, kako je rekao ministar Šegrt, u Vladinom resoru na čijem je čelu, radi unapređenja zdravstvenog sistema izadili su master plan kadrovskih resursa do 2022. godine, odradili strukturne reforme i druge strateške planove. - U projekciji zdravstvene politike prvi put u zdravstvu Crne Gore projektovali smo sistematični plan edukacije za ovu godinu. Njegova realizacija već je počela. Pregovaramo sa Maltom i Italijom, nastavićemo priču sa Slovenijom, Austrijom i Njemačkom. Namjera je da učimo od najboljih – kazao je dr Šegrt.
Prema njegovim riječima, po tradiciji smo dugo naslonjeni na Srbiju, koja je, podsjetio je ministar, zauzela 30. mjesto u izvještaju EHCI. - Želimo da se edukujemo i upoređujemo sa zemljama koje su u vrhu – kazao je Šegrt, obrazlažući da to nije Srbija koja je na 30. mjestu. U izvještaju EHCI, između ostalog navodi se da je naša zemlja prošle godine ostvarila 23 boda više nego 2014. što, kako se ističe, nije bilo dovoljno da se pomjeri sa posljednjeg mjesta. Ova organizacija analizira nacionalne zdravstvene sisteme na osnovu 48 indikatora, koji uključuju oblasti kao što su prava i obaviještenost pacijenata, pristup zdravstvenoj zaštiti, ishodi liječenja, obim i područje usluga, prevencija i korišćenje farmaceutskih proizvoda. Od bivših jugoslovenskih republika u ovogodišnjem izvještaju najbolje je plasirana Slovenija koja se nalazi na 15. mjestu, zatim slijede Hrvatska na 16, Makedonija na 18. i Srbija na 30. mjestu. Holandija je i dalje zemlja koja ima najbolji sistem zdravstvene zaštite u Evropi i jedina zemlja koja je prvi put u dosadašnjih 11 godina mjerenja ovog indeksa osvojila više od 900 poena.
Pobjeda
