Laković Drašković je kazala da se intenzivne i kontinuirane aktivnosti sprovode na implementaciji značajnih zakonodavnih izmjena, kako u organizacionom aspektu pravosuđa, tako i u pogledu postupaka koji se vode pred sudovima i državnim tužilaštvom.
"Ključnu ulogu za primjenu organizacionih zakona iz oblasti pravosuđa imaju Sudski i Tužilački savjet, a u pogledu procesnog zakonodavstva to su sudovi i državno tužilaštvo", kazala je Laković Drašković.
EU je, ističe ona, prepoznala intezivirane aktivnosti proteklih mjeseci u odnosu na istraživanje slučajeva korupcije na visokom nivou.
"Naime, u prethodnom periodu pokrenut je određeni broj krivičnih postupaka za krivična djela visoke korupcije, a u toku je i sprovođenje finansijskih istraga u tim predmetima, i sve u cilju oduzimanja nezakonito stečene imovinske koristi i proširenog oduzimanja imovine čije zakonito porijeklo nije dokazano. Važno je istaći da je u novembru 2015. stupio na snagu Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, što će olakšati buduće postupke finansijskih istraga. Međutim, u cilju efikasne prevencije i suzbijanja organizovanog kriminala i korupcije, treba kontinuirano raditi na unaprijeđenju institucionalnih kapaciteta da bi sistem oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalom bio efikasan", ocijenila je ona.
Jedna od preporuka EK u Izvještaju za 2015. je da Crna Gora treba da ojača nezavisnost, odgovornost i ukupnu učinkovitost pravosudnog sistema. Laković Drašković otkriva što Vlada i Ministarsvo pravde planiraju da urade u vezi sa ovim pitanjem.
"U skladu sa Strategijom reforme pravosuđa i pratećim Akcionim planom, kao i Akcionim planom za Poglavlje 23, usvojen je set zakona iz oblasti organizacije i funkcionisanja pravosuđa. Tako je Zakonom o Državnom tužilaštvu propisano da je Vrhovni državni tužilac odgovoran za vršenje poslova Državnog tužilaštva i dužan je da preduzima mjere i radnje za efikasno i zakonito vršenje poslova Državnog tužilaštva. Ovako određena odgovornost i njegova ustavna pozicija nadalje mu daje pravo da postavi pitanje odgovornosti svih državnih tužilaca i rukovodilaca u državnim tužilaštvima, kao i ovlašćenje da Vrhovni državni tužilac može neposredno vršiti sva ovlašćenja i preduzimati sve radnje za koje je zakonom ovlašćen rukovodilac Specijalnog državnog tužilaštva, višeg državnog tužilaštva, odnosno rukovodilac osnovnog državnog tužilaštva", kazala je ona.
U skladu sa Zakonom o Specijalnom državnom tužilaštvu uspostavljeno je novo Specijalno državno tužilaštvo za čiji početak rada su u kratkom roku obezbjeđeni uglavnom svi potrebni uslovi.
"U oktobru 2015. usvojen je i Zakon o Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, kojim je predviđeno osnivanje Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu kao samostalnog organa, u kojem će se sprovoditi inicijalna i kontinuirana obuka u sudstvu i državnom tužilaštvu, kao i zajednički programi obuke za sudije, državne tužioce i policiju i druge povezane profesije, a sve u cilju efikasnijeg rada pravosuđa", istakla je Laković Drašković.
Puna funkcionalnost Centra je, kaže ona, i ključni uslov za primjenu novog sistema izbora sudija i državnih tužilaca koji se biraju prvi put.
"Dakle, od početka 2016. očekuje se puna primjena novog sistema izbora sudija i državnih tužilaca na nivou Crne Gore koji se prvi put biraju, kao i sistema ocjenjivanja i napredovanja samo na osnovu objektivne ocjene rada sudija i državnih tužilaca. Takođe, očekujem da će izmjene procesnog zakonodavstva dati svoje rezultate u pogledu efikasnosti postupaka, ali i punu implementaciju i pružanje kvalitetnih obuka sudijama i državnim tužiocima o zakonodavnim izmjenama", kazala je Laković Drašković.
