"Posebno je važno da se u sklopu istrage koju je neophodno pokrenuti nakog odluke Vrhovnog suda, ispita i sva imovina državnih i opštinskih funkcionera koji su bili donosioci odluka u ovim poslovima kako bi se vidjelo da li se radi o koruptivnim poslovima koji su imali za cilj nezakonito sticanje imovinske koristi. Vjerujemo da je ispitivanja porijekla imovine tih javnih funkcionera najkraći put do rješavanja i utvrđivanja odgovornosti za nastalu štetu", istakao je Lakušić.
Saopštenje Lakušića prenosimo u cjelosti:
„Sada kada je sudski postupak povodom slučaja “Limenka” definitivno završen presudom Vrhovnog suda koji je odbio mogućnost revizije, sasvim je izvjesno da će zbog brojnih nezakonitosti a moguće i određenih koruptivnih poslova, građani platiti 10,5 miliona eura bratu predjednika Vlade.Državni i opštinski organi, odnosno pojedinci koji su se nalazili na njihovom čelu su zloupotrebom službene dužnosti i kršeći zakone nanijeli ogromnu štetu koja će se namiriti novcem svih građana Crne Gore.
Podsjećamo da je posao oko kupoprodaje u slučaju “Limenka” obavljen na način da je Uprava policije 2008. godine sklopila ugovor o korišćenju sa mogućnošću sticanja prava svojine na zemljištu na kojem se nalazi zgrada Uprave policije i to tenderom na kojem je Aco Đukanović dao ponudu od 3.3 miliona eura. Prethodno je 2007. godine zemljište na kojem se nalazi “Limenka” bilo predmet kompezacijske klauzule između Uprave policije i firme “ Čelebić” oko izgradnje nove zgrade Centra bezbjednosti. Tako je ugovorena cijena od 13 miliona, od čega bi UP za vrijednot od tri miliona ustupila zemljište Limenke Čelebiću. Taj posao je zbog nezakonitosti poništen i raspisan je tender nakon čega je sklopljen ugovor sa bratom predsjednika Vlade. Odmah nakon toga, vrijednost izgradnje zgrade CB Podgorica je sa 13 miliona porasla na 15, 5 miliona eura.
Međutim, slučaj “Limenka” ne treba posmatrati kao zaseban ili izolovan slučaj. Radi se o poznatoj matrici po kojoj ljudi bliski premijeru stiču enormno bogatstvo rasprodajom državne imovine i otimanjem novca poreskih obveznika. Tako je sa ovim poslom, tijesno povezano i prodaja zemljišta motela “Zlatica” gdje se nalazi kamp za smještaj i obuku specijalnih policijskih jedinica. Ovo zemljište prodato je u sklopu UTIP-a i prodaje većinskog dijela akcija kada je država prodala motel Zlatica, hotel Crnu Goru i hotel Podgoricu, za svega 4,7 miliona eura firmi “Normal kompani”, da bi par godina kasnije od iste firme otkupila kamp Zlaticu za cijenu od 8,4 miliona. Računica sama nameće zaključak da ne postoji nikakva ekonomska logika u tom poslu već da je posrijedi dil koji je omogućio određenim licima da za malu svotu novca pribave vrijednu državnu imovinu.
Ovim slučajevima se bavio Odbor za antikorupciju u više navrata i održavao rasprave povodom potencijalnih nezakonitosti i korupcije, a epilog toga je zahtjev Državnom tužilaštvu da se ispitaju sve činjenice i preduzmu radnje koje će sankcionisati nezakonitosti koje su pratile ove slučajeve.
Odgovornost u ovim slučajevima treba jasno locirati na pojedincima koji su rukovodili državnim organima. To je posao tužilaštva, koje posebno nakon okončanja sudskog postupka “Limenka”, pod hitno mora preduzeti radnje na otkrivanju i procesuiranju odgovornih za nastalu štetu. U suprotnom, tužilaštvo će se svojim nečinjenjem staviti u funkcijiu pozakonjenja pljačke svih građana Crne Gore.
Posebno je važno da se u sklopu istrage koju je neophodno pokrenuti nakog odluke Vrhovnog suda, ispita i sva imovina državnih i opštinskih funkcionera koji su bili donosioci odluka u ovim poslovima kako bi se vidjelo da li se radi o koruptivnim poslovima koji su imali za cilj nezakonito sticanje imovinske koristi. Vjerujemo da je ispitivanja porijekla imovine tih javnih funkcionera najkraći put do rješavanja i utvrđivanja odgovornosti za nastalu štetu“.
