Povjerenje Vladi biće na dnevnom redu crnogorskog porlamenta 25. januara ove godine. On smatra da je pokretanje tog pitanja dobar taktički potez premijera Mila Đukanovića.
“Kriza u vladajućoj koaliciji, na relaciju DPS-SDP traje dvije ipo do tri godine. Ona je kao takva bila brana da se neke dobre stvari u zemlji završe na vrijeme i na jedan korektan način. Cdu i ja lično imamo određene opservacije i analize o tome što se tu i zašto dešavalo, ali ne ulazeći u to, mislim da postoji velika vjerovatnoća da se toga dana izglasa povjerenje Vladi. Pretpostavljam da premijer Đukanović ne bi to pitanje pokretao da nije siguran da ima potrebnu većinu”, rekao je Vlahović u intervjuu za Skala radio.
Istog dana kada poslanici budu glasali, ispred parlamenta protestovaće Demokratski front I građani koji podržavaju taj politički savez. Vlahović misli da je to značajnije od onoga što će se dešavati u Skupštini.
“Intrigantnije je po svojim motivima i svojim ciljevima. Pripadam onima koji smatraju da to jeste jedan u nizu pokušaja destabilizacije političke i ukupne situacije u Crnoj Gori. Ne vjerujem da se može drugačije tumačiti - da se organizuju protesti ako se izglasa povjerenje Vladi. To je pritisak na sve one koji će toga dana odlučivati u Skupštini, ali i kontinuitet vanparlamentarnog i, slobodan sam da kažem, uličnog djelovanja jednog dijela opozicije u Crnoj Gori koja ne prihvata onaj politički razvoj i one odluke koje predstoje našoj zemlji. Prvenstveno se tu radi o odluci koja se odnosi na NATO, tj. na naše skoro članstvo u toj organizaciji”, naglasio je on.
Socijademokratska partija SDP je najavila da neće podržati Vladu, što istovremeno znači i raskid koalicionog sporazuma. Vlahović smatra da je kod lidera SDP-a Ranka Krivokapića prisutna jednosmjerna logika i da ne postoji ni političko ni logičko objašnjenje koje bi skrajnulo sa dnevnog reda scenario po kojem će, ukoliko Vlada dobije povjerenje u parlamentu, doći do raskida koalicije DPS-a i SDP-a.
“Ako koalicija postoji, onda predsjednik parlamenta može da ostane na toj funkciji. Ukoliko se koalicija na bilo koji način razvrgne, ili prestane da postoji, predsjednik parlamenta više ne bi trebalo da to bude zbog toga što je on postao predsjednik Skupštine upravo zato što je dio koalicione strukture koja je na vlasti. Tako da, bez obzira na izvjesnu dramatizaciju koju čitamo u štampi i čujemo u medijima, a koja dolazi od dragih prijatelja iz SDP-a, ne vidim da je tu bilo što sporno. Ako postoji koalicija onda se ona upražnjava i koristi i na njoj se radi u svakom značenju te riječi. Ukoliko ona prestane da postoji, onda funkcije koje su bile proizvod koalicionog sporazuma prestaju da važe. Tu ništa nije dramatično, niti neočekivano”, naveo je on.
S druge strane, dodaje, pomalo je zabrinjavajuće da političari i političke strukture koji za sebe kažu da su ozbiljni i da žele da se bave ozbiljnom politikom, istovremeno govore da je NATO agenda deveta rupa na svirali i da je članstvo u Alijansi nevažno.
“Ako nije na dnevnom redu - zbog čega postoje sve jasniji i otvoreniji pritisci iz inostranstva i nekih zemalja koje su velike, istina udaljene, ali su veoma uticajne u našem regionu i igraju izvjesnu ulogu i u crnogorskoj istoriji”, naglasio je Vlahović.
Prema njegovim riječima, nesporno je da postoji legalitet Vlade.
“Što se tiče legitimiteta, odgovor na to pitanje zavisi od onoga koga pitate. Po skoromnom sudu Cdu-a, sve što se dešava u parlamentu je i legalno i legitimno. Ako postoji 15-stak poslanika koji su napustili svoje partije, promijenili jednom ili dva puta liste sa kojih nastupaju, osnovali nove stranke, što je u skladu sa Ustavom, dakle ako su oni legitimni - onda je legitimna i Vlada. Nezavisni poslanici i lideri partija u koju su prešli u druge stranke legitimizovani su, dakle proglašeni legitimnim političkim predstavnicima, čak i "parlamentarnim" - jer učestvuju u tzv. parlamentarnim pregovorima o izbornim pravilima i svemu što se tiče političkog i demokratskog procesa”, kazao je Vlahović.
On ističe da je u ovom trenutku Crnoj Gori najmanje potrebna kriza.
“Ovo je bitna godina za sve nas u Crnoj Gori u kojoj treba da donesemo odluku da želimo da pristupimo Sjevernoatlanskom savezu. Ta odluka ne treba da čeka završetak procesa ratifikacije u zemljama članicama, zato što mi, na žalost nijesmo zemlja koja ima dominantni ili jednoglasni pozitivni stav prema članstvu u NATO savezu, nego smo zemlja u kojoj, na žalost, postoji podvojenost po tom pitanju. Pretpostavljamo da bi zemlje saveznice, članice NATO-a, sa podozrenjem gledale na sopstveni proces ratifikacije ukoliko u našoj zemlji politički procesi idu ka tome ili se odvijaju tako da se dovodi u pitanje većinski odnos ili većinska podrška našem članstvu u Alijansi”, naglasio je lider Cdu-a.
On je ubijeđen da je Crnoj Gori potrebno NATO članstvo, pa onda sve druge promjene.
“Obrnuto, ako dođu promjene, naročito od onih koji će 24. i 25. januara ponovo protestvovati ispred Skupštine Crne Gore i od nekih njihovih kolega unutar same Skupštine, moguće da bi te promjene značile, između ostalog, i situaciju da ne postanemo NATO članica. Mi sa tim nijesmo saglasni i to sasvim jasno i otvoreno kažemo zato što smatramo da Crnu Goru treba da mijenjaju oni koji je poštuju i vole. Sa te strane treba da dođu promjene u Crnoj Gori”, zaključio je Vlahović.
Skala radio
