Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica ističe da su izvještaji partija o utrošku sredstava javno dostupni, ali su vrlo često nejasni i komplikovani za tumačenje nekome ko nije stručnjak za oblast finansija.
Kad govorimo o kontroli kvaliteta trošenja sredstava u posljednjih nekoliko godina je napravljen značajan korak naprijed kroz nalaze i preporuke revizija koje je sprovela Državna revizorska institucija. Na sajtu DRI možemo naći 19 izvještaja revizije o finansiranju partija za 2014. Od toga negativno mišljenje su dobila četiri izvještaja, dvojno mišljenje je dobilo devet, uslovno mišljenje tri, a pozitivno samo tri izvještaja. Sadržina ovih nalaza nam kaže da postoji veliki broj zamjerki revizora, koje su pretočene u više od 100 preporuka, na način kako partije troše novac koji dobijaju od države. Međutim, izostaje adekvatna akcija nadležnih državnih organa - kaže Koprivica. Podsjetimo, prema podacima CDT, svakoga dana tokom ove godine izdatak iz budžeta za finansiranje političkih partija iznosiće dnevno 18.000 eura, što je više od 6,5 miliona eura za godinu. Ako tu dnevnicu ,,usitnimo“ na satnicu, cifra će, prema podacima koje je objavio Centar za demokratsku tranziciju, iznositi 750 eura (na sat), bezmalo 12,5 eura u minuti. Toliko iznosi ,,prolazno vrijeme“ odvojeno za članove brojne stranačko-partijske populacije u Crnoj Gori. Kako je saopšteno iz CDT, na osnovu proračuna za 2016. godinu od ukupno 6,56 miliona eura, za redovan rad stranaka predviđeno je 4,63 miliona, dok će partije za izbornu kampanju dobiti 1,93 miliona eura. Ilustracije radi, te cifre su prije četiri godine, 2012. godine iznosile daleko manje. Tada su sredstva namijenjena za redovan rad partija iznosila 2,98 miliona, a za izbornu kampanju približno 1,5 miliona eura.
U poređenju sa budžetima institucija partije će dobiti samo milion eura manje od ukupnog budžeta tužilaštva i četiri puta više nego novoformirana Agencija za sprečavanje korupcije, odnosno tri i po puta više od Državne izborne komisije. Na pitanje da li broj stranaka, pa i broj poslanika, odnosno budžetska izdvajanja po tom osnovu prevazilaze mogućnosti države, Koprivica ističe da je broj poslanika u Skupštini Crne Gore definisan Ustavom i dovoljan je da obezbijedi političku, nacionalnu, socijalnu i geografsku reprezentativnost i zastupljenost građana Crne Gore. - Smatramo da ne pripada niti CDT-u niti drugim akterima da donose sudove o tome da li je broj političkih subjekata u Crnoj Gori veliki ili mali. Mi ohrabrujemo politički pluralizam, bogatstvo političkih ideja i u tom smislu jedino je važno da su subjekti osnovani i da se ponašaju u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore – kazao je Koprivica na pitanje da li smatra da je na političkoj sceni previše aktera.
Koprivica podsjeća da se Centar za demokratsku tranziciju u svom višegodišnjem radu na ovom polju zalagao za uvođenje otvorenih izbornih lista (građani glasaju ne samo za listu već i za konkretno ime sa liste kandidata za poslanika) kao načina da se limitira isključiv partijski uticaj na to ko će od narodnih predstavnika završiti u skupštinskim klupama. - Prije svega, smatramo da bi se modelom otvorenih lista time pojačao uticaj građana na svoje izabrane predstavnike, a i znatno povećala odgovornost političara i političkih partija za odluke koje donose. Svjedoci smo da nije rijedak slučaj da partije pozicije i opozicije često zapostavljaju interese građana i ispred njih stavljaju svoj partijski stav. Ovo je situacija koja se što prije mora mijenjati - zaključuje Koprivica.
Pobjeda
