U Centralnoj banci saopštavaju da u odnosu na ukupan dug po kreditima, karticama i minusima građana kod banaka prosječno zaduženje po svakom građaninu Crne Gore je 1.463 eura, a ako se to svede na zaposlene građane onda je prosječno dugovanje 5.000 eura. Ekonomski analitičar Vasilije Kostić ističe da kada se govori o zaduživanju uopšte, razumljivo je da je asocijacija primarno negativna, ali treba reći da zaduženost nužno nema negativnu konotaciju, kako mi to često razumijemo. - Ona može biti pokazetelj i nečega drugog – suprotno od onoga što nam se njome obično sugerira. Tako, na primjer, Švajcarci su najviše zaduženi, a istovremeno su i najbogatiji (po iznosu neto aktive po glavi stanovnika). Ovim, naravno, ne želim reći kako je dobro biti zadužen, već da pojam zaduženost, pored negativne, može imati i pozitivne konotacije kojih treba biti svjestan kada se o njoj raspravlja - zadužen obavezno ne znači biti u problemima iako zaduženje, samo po sebi, nije poželjno - kaže Kostić za Pobjedu.
U Centralnoj banci saopštavaju da u odnosu na ukupan dug po kreditima, karticama i minusima građana kod banaka prosječno zaduženje po svakom građaninu Crne Gore je 1.463 eura. Vasilije Kostić smatra da ni na ovu činjenicu ne treba gledati negativno. On naglašava da kada razmatramo iznos zaduženosti, istovremeno treba imati u vidu kreditnu sposobnost dužnika – sposobnost vraćanja i izglede u vezi s tim, a ne samo iznos zaduženosti. Na taj način će naša predstava biti realnija. - U skladu sa tim prosječna zaduženost naših građana od 1.463 eura na prvi pogled ne djeluje previsoka, ako se uzme u odnos sa prosječnom zaradom od oko 480 eura - tri prosječne zarade što zaista nije mnogo, međutim, treba imati u vidu da svi nijesu zaposleni, pa je podatak o ukupnoj zaduženosti bolje sagledati u relativnom odnosu sa ukupnim brojem zaposlenih (oko 180.000) čime se stiče daleko realnija slika jer se dolazi do podatka od preko 5.000 eura zaduženosti po zaposlenom. To je relativno visok stepen zaduženosti pogotovu ukoliko se uzme u obzir visina prosječne zarade, što sposobnost vraćanja čini vrlo upitnom. Ovakva situacija ukazuje da značajan dio zarade ljudi odlazi na otplatu kredita čime se utiče na pogoršanje ličnog životnog standarda građana - ističe ovaj ekonomski analiti- čar. On naglašava da kada razmatramo iznos zaduženosti, istovremeno treba imati u vidu kreditnu sposobnost dužnika – sposobnost vraćanja i izglede u vezi s tim, a ne samo iznos zaduženosti. Na taj način će naša predstava biti realnija
Najmanje duguju oni s najmanjim platama
Kostić kaže da su u regionu i šire najmanje zaduženi građani zemalja u kojima su najniže zarade, jer je njihova kreditna sposobnost niska, što potvrđuje opservaciju da dug obavezno ne mora značiti i lošu situaciju kao ni da niska zaduženost nužno ne ukazuje na pozitivne okolnosti. - Sa rastom prihoda zaposlenih opada sklonost štednji ili, drugačije rečeno, sklonost zaposlenih zaduživanju raste sa rastom njihovih zarada. Iz ovog proizilazi da zaduženost sama po sebi nije nevolja. Zaduženosti će uvijek biti, ali je od suštinske važnosti njen relativan iznos u odnosu na naše prihode. Naša nevolja se ogleda u relativno niskim prihodima u odnosu na naše potrebe – nizak standard, odnosno niske zarade podstiču potrebu za zaduživanjem, a ukoliko zaduživanje brže raste od rasta prihoda, odnosno zarada naša situacija postaje teža i standard pada - sve veći dio prihoda odlazi na otplatu kredita, a manje nam ostaje za zadovoljavanje naših potreba. Jasno je, dakle, da se taj problem na održiv način može rješavati samo ekonomskim rastom, odnosno rastom produktivnosti i socijalno pravednijom raspodjelom, što zajedno utiče na povećanje ličnih prihoda građana, a sa tim i relativno podnošljivijim nivoom zaduženosti poaosob - kaže Kostić.
Nenaplaćeno po kreditima skoro 40 miliona
Prema podacima Centralne banke, dospjeli nenaplaćeni dug po kreditima građana na 30. 11. 2015. je iznosio 39,6 miliona eura, odnosno 4,54 odsto ukupnog duga kredita građana kod banaka, što je manje u odnosu na isti podatak na 30. 11. 2014. godine, kada je procenat dospjelog nenaplaćenog kreditnog duga iznosio 4,63 odsto.
Pobjeda
