Mnogi se žale da ne mogu da pronađu partnera već duže vreme. Pronaći adekvatnog partnera nije lako. Adekvatan partner je onaj koji je sličan nama. U ovom tekstu navešćemo neke od tipičnih faktora koji nas mogu ometati u pronalaženju partnera. Ljudi koji imaju problem sa nalaženjem partnera su pod uticajem jednog ili više ovih faktora istovremeno.
1. Međusobna inkopatabilnost
Da bi dvoje ljudi ušli u vezu, moraju biti bar po nečemu slični i kompatabilni. Ono što nas prvo privuče jeste fizički izgled. Problem može biti u tome što nam se neko može dopadati fizički, čak biti i veoma atraktivnog izgleda a da pritom sa tom osobom nemamo baš ništa zajedničko. Jednostavno rečeno, ljepota nije dovoljna. Često se dešava (više kog muškog svijeta) da budemo zaslijepljeni nečijom ljepotom, što nas sprječava da tu osobu sagledamo dalje od njenog izgleda.
Ljepota često zasjenjuje sve ostale karakteristike (i dobre i loše). Ako se zaljubimo u nekoga ko nam je fizički privlačan možemo biti u iluziji da to što smo se zaljubili znači da nam ta osoba odgovara i da je baš za nas. Često nije tako i tek kad se odljubimo uvidimo da ta osoba nije imala ništa slično sa nama niti mi sa njom. S toga, otvorite oči i za druge aspekte ličnosti, ljepota nije ni jedini ni dovoljan uslov da bi smo bili sa nekim. Ako vidite da vam ne ide sa nekim, ili vas ta osoba ne želi, zapitajte se da li vi imate nešto slično sa tom osobom ili ne. Ako nemate, tragajte dalje, ne gubite vrijeme.
2. Nerealistični kriterijumi
Neki ljudi imaju veoma nerealistične i rigidne kriterijume kada je u pitanju pronalaženje partnera. Neki imaju čitave liste osobina koje bi njihov partner trebalo da ima da bi se njima dopao. Ovde je riječ o perfekcionizmu i nerealističnom sagledavanju sebe i drugih. Svako od nas ima i dobre i loše strane, kvalitete i mane, stoga traganje za savršenim partnerom je potupna utopija. Vjerovanje da smo savršeni u isto je mjeri je nerealistično kao i vjerovanje da postoji druga savršena osoba koja će nas učiniti još savršenijim. Savršenstvo ne postoji i zato ga ne treba tražiti.
Traganje za savršenstvom često može biti i odbrana, racionalizacija od neuspjeha. Naime, osoba kao razlog za to što nema partnera navodi da još uvijek nije pronašla savršenu osobu, osobu koja ispunjava sve njegove/njene kriterijume. Čak i kada bi takva savršena osoba postojala, zamislite kolika je vjerovatnoća da takvu osobu pronađemo i da ta osoba u isto vrijeme bude slobodna i baš hoće da bude sa nama u datom vremenskom trenutnku. Vjerovatnoća da pronađemo osobu koja ima sve te osobine sa naše liste jednaka je proizvodu vjerovatnoća da osoba posjeduje svaku od tih osobina, što dovodi do toga da se broj decimala značajno uvećava sa uvećavanjem te liste. Dakle, smanjite listu, prihvatite i sopstvenu i tuđu nesavršenost, budite realističniji.
3. Emocionalne blokade
Emocionalne blokade su najčešći i najjači ometajući faktor u potrazi za djevojkom/dečkom. Najčešće blokade su strahovi, stid i depresivnost. Ljudi se mogu bojati prilaženja i upoznavanja, vezivanja, odbacivanja i negativne evaluacije od strane potencijalnog partnera. Osobe sa slabim samopouzdanjem, koje sumnjaju u sebe osjećaju se nesigurno kada treba da priđu nekome, upoznaju se i ostvare kontakt. Ta nesigurnost se održava i uvećava ako osoba vjeruje da njena vrijednost kao osobe zavisi od toga da li se nekome dopada ili ne. Drugi veliki problem je stid. Neki ljudi se izrazito stide kada treba da se predstave, prezentuju drugima, započnu i održe komunikaciju. Ovi ljudi se plaše da će biti razotkriveni, kritikovani ili poniženi, zbog tih fantazija koje imaju za njih odbijane je ravno katastrofi.
S toga, osobe koje se stide često izbjegavaju upoznavanje i prilaženje. Depresivnost često vodi u odustajanje od traženja partnera ili ostajanje u vezi u kojoj nismo zadovoljni. U ovom kontekstu depresivnost je sekundarna i ona je najčešće posledica izbjegavanja i odlaganja da se prilazi, upoznaje i traži partner.
Poslije ponavljanih odlaganja i izbjegavanja osoba se osjeća sve više obeshrabreno i stiče uvjerenje da on/ona to ne može. Kada počne da razmišlja na taj način onda dodatno odustaje, što vodi još većem obeshrabrenju i potvrdi početnog stava i tako se stvara začarani krug. Sve navedene emocionalne blokade treba shvatiti kao ozbiljne probleme, koji se neće riješiti sami od sebe niti ih osoba može riješiti izbjegavanjem, poricanjem ili snagom volje. Ako primijetite da imate neki od ovih problema najbolje je da to prihvatite i počnete sa njihovim rješavanjem, kako vas ti problemi više ne bi sprječavali u traganju za partnerom.
4. Odsustvo socijalnog konteksta
Ponekad u nekoj fazi života glavni razlog zašto ne možemo da pronađemo partnera može biti u tome što se ne nalazimo u adekvatnom okruženju. Može biti slučaj da se nalazimo u okruženju u kojem prosto nema dovoljno djevojaka/momaka, osoba sličnog uzrasta, interesovanja i sl. Okruženje (socijalni kontekst) je društvo u kome se krećemo, mjesta na koja izlazimo, posao ili škola, ljetovanja i putovanja, država i kultura u kojom živimo itd. Sve u svemu kontekst je jako bitan. Niko od nas ne živi u socijalnom vakumu, već svako ima svoj socijalni milje koji ga je oblikovao ili onaj milje u kojem je osoba odabrala da živi. Zašto je kontekst veoma važan? Zato što kontekst nam govori o osobi. Ljudi obično biraju kontekst koji im odgovara, koji je u skladu sa njihovim interesovanjima, shvatanjem, željama, ciljevima i sl.
Ako se nalazite u okruženju koje drastično odudara od onog u kojem biste vi voljeli da budete teško ćete u takvom okruženju pronaći osobu koja je vama slična. Zato se presipitajte da li ste okruženi ljudima koji vama odgovaraju, da li je kontekst u kojem tragate za partnerom (ili prijateljima) onaj u kojem ih možete pronaći. Ako je odgovor "Ne", promijenite kontekst. Pronađite onaj socijalni milje u kojem je veća šansa da upoznate nekoga koje sličan vama. Ne kaže se slučajno: u pogrešnom vozu, svaka je stanica pogrešna.
5. Ostajanje u vezi u kojoj nismo zadovoljni
Najčešće je posljedica strahova da se bude sam i odsustva vjere da možemo pronaći nekog ko nam više odgovara. Ostajanje u vezi dok se ne nađe neka druga osoba često nije dobra strategija iz nekoliko razloga. Prvo, ako smo bili u nekoj vezi (naročito dužoj) potrebno je nam neko vrijeme da se emocionalno odvežemo, odvojimo, emocionalno presaberemo i odmorimo, za šta je neophodno da neko vrijeme budemo sami. Ako to ne učinimo bićemo pomalo konfuzni i zatvoreni da zaista upoznamo nekog novog.
Ljudi nisu mašine, imaju emocije i treba im neko vrijeme da sve to obrade, prije nego što postanu spremni za nova vezivanja. Drugo, dok smo u vezi koja nam neodgovara, osjećamo se nezadovoljno, razočarano ili čak bijesno na sebe zašto uopšte ostajemo u nečemu što nam neodgovara. Sa takvim negativnim raspoloženjim teško da ćemo biti u stanju da budemo pozitivni, nasmijani, spontani u prilaženju i upoznavanju. Imajući to u vidu bolje je prvo izaći iz veze, malo se presabrati, prečistiti i onda krenuti dalje, bez prisle, pritiska i nezadovoljstva.
6. Frustraciona tolerancija
Ljudi sa niskom frustracionalnom tolerancijom mogu imati probleme sa pronalaženjem partnera. Nemogućnost da se partner nađe neko vrijeme, serija razočaranja ili odbacivanja zaista mogu biti frustrirajuće iskustvo. Ali to je normalno i samo po sebi nije problem iako je neprijatno i nepoželjno. Ljudi koji imaju problem sa podnošenjem frustracija imaće i problema u pronalaženju partnera. Ono što ljude čini da slabo tolerišu frustracije jeste stav da bi pronalaženje parnerta trebalo da bude lako, jednostavno i brzo.
Problem u realnosti je u tome što to često nije tako a s obzirom na to da osoba misli da bi tako moralo biti onda umjesto da bude samo frustrirana, nezadovoljna ili razočarana može postati anksiozna, bijesna ili depresivna. Mnogo korisnije, logičnije i realističnije je priznati sebi da nigdje ne postoji neki univerzalni zakon koji kaže da bi pronalaženje partnera nužno i uvijek moralo biti lako, jednostavno i brzo. Odustajanje od ovog i sličnih iracionalnih zahtjeva povećaće osobi kapacitet za tolerisanje frustracija.
Izvor: Vaš psiholog; foto: zenstvena.com
