Aktuelni predmeti u kojim je primijenjen institut o priznanju krivice, su u javnosti, kako kažu u GA sa pravom postavili pitanje pravičnosti i zakonitosti.
“U predmetima organizovanog kriminala jako je važno da paralelno sa istragama tužilac podnese i predlog za privremeno oduzimaje imovine, odnosno vođenje finansijske istrage o porijeklu imovine i novca. Na ovaj način spriječilo bi se da okrivljena lica ne dođu teorijski u situaciju da od nezakonito stečene imovine plate svoju kaznu, čime dolazimo do drugog dijela svrhe kazne, a to je prevencija da druga lica ne čine slična krivična djela”, navodi u izjavi za medije koordinator programa vladavine prava u GA Zoran Vujičić.
Naprotiv, kako dodaje, podstiču se na vršenje krivičnih djela pa bi suštinski, Sporazum u očima običnog građanina mogao bio prepoznat ne kao kazna već nagrada.
“Svi značajniji eksperti iz oblasti organizovanog kriminala saglasni su da nijedna kazna ne utiče na lica koja su dio organizovane kriminalne grupe, već oduzimanje njihove finansijske moći”, navodi Vujičić u izjavi za medije.
Za javnost je, kako kaže, veoma bitno i da zna, da primjena ovog instituta omogućava tužilaštvu da obradi veći broj predmeta, tj. da veći broj počionica krivičnih djela bude obuhvaćen.
“Na ovaj način se skraćuje postupak, a tužilaštvu, imajući u vidu da su resursi sistemski ograničeni i određen broj tužioca nestručan, se omogućavaju aktivnosti na većem broju premeta, naroćito za one koji to umiju, smiju i žele”, navodi Vujičić.
Sporazum o priznanju krivice ima svoje prednosti i mane, u SAD-u gdje se i najviše koristi i završava najveći broj predmeta, prepoznat je kao alat u rukama bogatih.
"Ko ima para platiće, ko nema ležaće u zatvoru". Međutim, upravo pravičnost ne smije da dozvoli da u predmetima organizovanog kriminala vodeći u toj strukturi prođu „nekažnjivo". Smatramo da ovaj institut treba izbjegavati u predmetima organizovanog kriminala i korupcije, osim ako tužilac nema jak predmet ili su okrivljeni pomogli u rješavanju ozbiljnijih premeta ili skupljanju dokaza protiv organizatora kriminalnih grupa”, poručio je Vujičić i izjavi.
Ukoliko je to bio odlučujući motiv tužilaštva u aktuelnim premetima, to treba, kako upozorava Vujičić, javno da saopšte, jer u suprotnom imamo ovako negativne reakcije javnosti na visinu kazni koje su predložene.
"Tužilaštvo bi, naprotiv, u slučajevima visoke korupcije, trebalo da ide do kraja, jer upravo takvi slučajevi djeluju preventivno na sve ostale i smanjuju nivo korupcije i organizovanog kriminala u društvo, dok niske kazne za djela za koja postoji dovoljno dokaza, djeluju suprotno – motivišu počinioce na ova krivična djela", zaključuje Vujičić u izjavi za medije.
