U tom smislu, navodi, Opština Budva nakon što je Marović priznao krivicu ima elemenata da u parnici potražuje odštetu od njega u iznosu koji ona smatra da joj je nanijeta.
Tužilaštvo je prihvatilo Marovićevu ponudu da zbog slučaja Prijevor provede godinu dana u zatvoru i plati 380.000 eura.
Da li je kazna primjerena? Šoć kaže da je to je pitanje Tužilaštva i stvar procjene.
"Svako može da komentariše da li je novčani iznos veliki, mali, dovoljan i svaki stav po tom pitanju je legitiman. Neko misli da je Marović čašćen, neko će reći da je kazna primjerena tom tipu krivičnih djela. Treba imati u vidu da je to samo kazna, a ne nadoknada štete. Onaj ko je oštećen treba da ganja počinioca krivičnog djela, pa će Građanski sud utvrditi visinu štete“, objasnio je Šoć.
Podnošenje tužbe protiv Miloša Marovića "u rukama" je Opštine Budve.
"Budva može da podnese tužbu. To je sad pitanje za Opštinu-da na osnovu svega što je utvrđeno u krivičnom postupku, odmjere svoj materijalni interes i kažu da li su oštećeni i za koliki iznos“, istakao je Šoć.
Međutim, Šoć napominje da treba sačekati i vidjeti šta je sa spornim zemljištem iz ovog slučaja u konačnom dostavljeno.
"Ukoliko je zemljište vraćeno Budvi onda Opština nije pretrpjela štetu, odnosno ona joj je nadoknađena. To su sad sve pretpostavke", naglašava Šoć.
Institut sporazumnog priznanja krivice u crnogorskom krivičnom zakoniku postoji posljednjih pet godina. Za to vrijeme nagodba je veoma malo korišćena. Šoć se prisjeća da je bilo nekoliko slučajeva gdje je postignut dogovor o nagodbi. Direktor Morskog dobra Rajko Barović pristao je da uplati 7.000 eura u dobrotvorne svrhe, a da ga zauzvrat Specijalno tužilaštvo ne bi gonilo zbog nezakonitog davanja plaža u zakup.
Poznata je i nagodba tužilaštva sa kontroverznim biznismenom sa Kosova Naserom Keljmendijem koji je uplatio u dobrotvorne svrhe 10.000 eura a tužilaštvo je, zauzvrat, odustalo od krivičnog gonjenja zbog nelegalne gradnje hotela u Ulcinju.
Ostali slučajevi, navodi Šoć, nijesu imali viši stepen aktuelnosti jer akteri nijesu toliko politički značajni.
On kaže da je Crna Gora institut sporazuma o krivici preuzela sa zapada, ali ističe da nije razvijen u dovoljnoj mjeri.
"Taj institut je zaživio posebnu u SAD-u i zemljama aglosaksonske tradicije. Posmatraju ga sa aspekta cijene koštanja. Uveden je da bi se postigla dva cilja, a to je da se onaj koji je počinio krivično djelo kazni, a drugo da to što manje košta državu“, objašnjava Šoć.
cdm
