Prije više od 100 godina, na Balkan su donijete prve skije.
Norveški kapetan i avanturista Henrik Angel je 1891. godine prvi put došao u Crnu Goru kako bi upoznao narod koji se stotinama godina bori za svoju slobodu i nezavisnost. Sa sobom je ponio i par skija da bi se lakše kretao po snijegu.
Na zahtjev crnogorskog knjaza Nikole Prvog, Angel je pokrenuo školu skijanja. Najprije 1892. godine, Angel zajedno sa francuskim profesorom koji je radio u Francuskoj ambasadi na Cetinju, osniva klub "Cetinjsko skijaško društvo" u okviru koga bi se izvodila obuka skijanja.
Tako Angel 1893. godine dolazi u Crnu Goru sa sto pari skija i tako počinje prva škola skijanja u Crnoj Gori ali i na Balkanu.
Ideja je bila da ljudi koji žive po planinama nauče da koriste skije u praktične potrebe tokom dugih sniježnih zima.
Po povratku u Norvešku, oduševljen crnogorskom borbom za nezavisnost, napisao je četiri knjige u kojima je podijelio svoja iskustva sa ovih putovanja: "Kroz Crnu Goru na skijama" 1895. godine, "Sinovi crnih gora" 1896. godine, "Odvažan narod" 1902. godine i "Mali narod u borbi za opstanak" 1914. godine.
Knjiga "Kroz Crnu Goru na skijama”, koja pokazuje kako se treba boriti za nezavisnost svoje zemlje, u prvih nekoliko decenija je bila među omiljenim kod norveške omladine čime je dodatno doprinijela zbližavanju dva naroda.
Skijanje će tek kasnije dobiti i sportsku formu u Crnoj Gori gde danas predstavlja značajan aspekt zimskog turizma.
Pored njegovih knjiga prevedenih na crnogorski, uspomena na Angela živi u Crnoj Gori i u vidu nekoliko spomenika i memorijala na Lovćenu ali i kroz dokumentarni film "Skijanje kao misija". U Norveškoj takođe postoje njegova statua i bista.
Ovaj norveški avanturista se nije zaustavio na Crnoj Gori već je našao novi narod koji je obučavao skijanju - francusku vojsku. Slobodno vrijeme je koristio za planiranje po Alpima ali i vožnju biciklom od Norveške, preko Alpa, do Italije i nazad. Angel se takođe borio protiv boljševika u ratu u Murmansku na sjeveru Rusije gdje je zadobio promrzline i ozljede od kojih je 1922. godine i umro.
(Tekst je preuzet sa sajta Ambasade Norveške u Beogradu)
