Zakon o finansijskom restrukturiranju dugova, poznatiji kao ,,podgorički model“, koji su pripremili Centralna banka i Ministarstvo finansija uz pomoć Svjetske banke, trebalo je da motiviše banke i preduzeća da iščiste dugovanja.
- Po našim podacima, sva ostvarena restrukturiranja u ovom periodu vršena su na relaciji pojedinačna banka - klijent, bez uključivanja drugih povjerilaca- kazao je Dakić.
POBJEDA: Koliko je u prošloj godini bilo kreditnih partija i nenaplativih kredita i šta očekujete u ovoj godini?
DAKIĆ: Na osnovu dnevnih izvještaja koje banke dostavljaju Kreditnom registru, od januara do kraja oktobra prošle godine banke su prijavile 47.676 novougovorenih kreditnih partija od 747.946.000 eura. Na 31. oktobar 2015. banke su prijavile 1,9 miliona eura duga po aktivnim kreditima, koji se odnosi na 130.604 kreditnih partija 112.380 klijenata (106.883 građana i 5.497 kompanija).
Na kraju novembra 2015. godine, ukupni bruto krediti i potraživanja od banaka i klijenata koji obuhvataju kredite, sredstva i depozite, kamatu, faktoring i forfeting, potraživanja banke po neizmirenim akceptima, garancijama i mjenicama i vremenska razgraničenja iznosili su 2,3 milijarde eura. Bruto nekvalitetni krediti su iznosili 333,5 miliona eura i predstavljaju 13,3 odsto ukupnih. Ovi krediti bilježe konstantan pad, a i u ovoj godini očekujemo nastavak tog trenda, kao posljedicu i dalje restriktivne kreditne politike banaka, adekvatne kontrole kreditnog rizika i regulatornih rješenja iz propisa Centralne banke.
POBJEDA: Hoće li ove godine biti usvojen zakon o limitiranju kamata?
DAKIĆ: Savjet Centralne banke je u julu 2015. utvrdio radnu verziju nacrta zakona o najvišim dozvoljenim kamatnim stopama.
Ovim zakonom se propisuje zatezna kamata, koju plaća dužnik koji zadocni sa ispunjenjem novčane obaveze, i najviše dozvoljene ugovorne kamatne, ugovorima o finansijskom lizingu i o zajmu. Centralna banka je radnu verziju nacrta zakona proslijedila Ministarstvu finansija i ne može uticati na dalju proceduru.
(opširnije u Pobjedi)
