Politika

Mitrić: Skupština je krnja zbog interesa SDP-a

Skupština Crne Gore završiće 2015. godinu u krnjem sastavu. Tome je doprinijela činjenica da parlament nije poslao konstatovanu ostavku poslanika Borislava Banovića Državnoj izbornoj komisiji i time stvorio uslove da sljedeća sa izborne liste "Evropska Crna Gora Milo Đukanović" Mubera Kurpejović popuni upražnjeno mjesto. U takvoj situaciji, neminovno se postavlja pitanje legitimnosti parlamenta i njegovih odluk
Mitrić: Skupština je krnja zbog interesa SDP-a
Portal AnalitikaIzvor

Crnogorska skupština do kraja godine treba da se izjasni o ključnim pitanjima kao što su budžet i investicije u turizmu. Jasno je da će to morati da uradi u oslabljenom sastavu. Problematičnije od toga je što u situaciji kada parlament ima 80 poslanika teško možemo procijeniti kojom većinom će se donositi odluke i da li će one imati istu snagu kao onda kada o njima odlučuje kompletna postava predstavnika naroda, pišu Dnevne novine.

Bivši predsjednik Ustavnog suda Blagota Mitrić smatra da je "današnja prekompozicija" volje građana dovela do faktičkog poništenja izborne volje građana i prema njegovom ustavno-pravnom sudu, sadašnja Skupština je potpuno neligitimna, jer su, kako kaže, rezultati sa prethodnih izbora dovedeni do pravnog apsurda.

"Otuda, kao rezultat ovakvog stanja, imamo niz anomalija, da ne kažem političko-pravnih manipulacija, od strane onih, žarkonski rečeno, kojima "to može biti." Naprimjer, da MUP mjesecima nije registrovao novu stranku Socijaldemokate Crne Gore, iako važi sistem prijave, pa onaj ko je nezadovoljan registracijom, ide na sud", kazao je Mitrić Dnevnim novinama.

On ističe da se već mjesecima ne postupa po zakonu, jer kad neki poslanik podnese ostavku na tu funkciju, po principu automatizma na njegovo mjesto dolazi sljedeći sa liste te stranke.

"U ovom slučaju to radi SDP, zato što to ne odgovara njihovim političkim računicama, a što prozrukuje "krnji” sastav Skupštine, sa svim negativnim posljedicama. To je, naprimjer, diskriminatorska zabrana predstavnika "nove” stranke da učestvuju u radu Radne grupe za izborno zakonodavstvo. Ili, na primjer, da u pregovorima te Radne grupe učestvuju stranke, koje nijesu učestvovale na prethodnim izborima, što predstavlja klasičan primjer njihove nelegitimnosti", ocjenjuje Mitrić.

On ipak ističe da za ovakvu situaciju postoji "ustavni lijek", a to je da ako Skupština ne obavlja nadležnosti utvrđene Ustavom, Vlada može, pošto sasluša mišljenje predsjednika Skupštine i predsjednike klubova poslanika u Skupštini, raspustiti Skupštinu, a Skupština se raspušta ukazom predsjednika.

"Iz navedenih primjera se jasno vidi da Skupština nije obavljala nadležnosti utvrđene Ustavom. Nažalost, ovaj "ustavni lijek" bi danas izazvao burne kontraindikacije, jer je pred Skupštinom nekoliko temeljnih zakona, prije svih, Zakon o budžetu" zaključio je Mitrić.

Izvor: Dnevne novine

Portal Analitika