U svom godišnjem izvještaju o daljim izgledima, objavljenom u srijedu, OPEK predviđa da će cijena nafte početi rasti iduće godine, a potom se nastaviti oporavljati zbog viših troškova bušenja i istraživanja.
Još u ljeto prošle godine cijena barela kretala se iznad 110 dolara, dok je ove sedmice na londonskom tržištu zaronila na najniži nivo od 2004. godine, na 36,04 dolara.
OPEK procjenjuje da će potražnja za njegovom sirovom naftom u 2020. iznositi 30,7 miliona barela dnevno, u odnosu na 30,9 miliona barela dnevno u 2016. godini, odnosno oko milion barela dnevno manje nego što trenutno proizvodi.
Očekuje, takođe, pad njegova udjela u proizvodnji nafte u svijetu idućih godina jer su se konkurenti pokazali otpornijim na niske cijene nego što se očekivalo.
Trenutno OPEK-ov udio iznosi oko 30 posto, dok je 1970.-ih godina iznosio 50 posto svjetske proizvodnje nafte.
Razlog je tome povećana konkurencija američkih proizvođača nafte iz škriljaca, no OPEK procjenjuje da će se rast proizvodnje te nafte iduće godine usporiti zbog visokih troškova proizvodnje.
OPEK-ova je strategija ove godine bila da održava visoku proizvodnju i pad cijena nafte kako bi američki proizvođači 'crnog zlata' iz škriljaca smanjili proizvodnju. No, ti su se konkurenti pokazali otporniji na niske cijene nego što je OPEK procjenjivao.
Još jedan razlog pada cijena nafte leži u slabljenju tražnje zbog usporavanja rasta globalne ekonomije, posebno kineskog, najvećeg svjetskog potrošača sirovina.
(SEEbiz)
