Rezultati pokazuju da bi se u narednom periodu, na globalnoj ekonomskoj sceni mogle pojaviti neke druge regije i države kao vodeće sile, dok nekima poput Italije i Francuske prijeti ispadanje iz lige najjačih svjetskih ekonomija.
Iako su postojala predviđanja da će Kina sa svojom ekonomijom prestići američku do 2025. godine, nešto sporiji rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) i slabija valuta odložili su predviđanja do 2029. godine, za kada se pretpostavlja da će Kina imati najjaču ekonomiju na svijetu, prenosi Biznis.ba.
Od velikih svjetskih ekonomija, Japan trenutno ima najsporiji rast, pa je izvjesno da će ga u dogledno vrijeme prestići Velika Britanija i Njemačka, do 2030. godine.
Stručnjaci predviđaju da će Indija u skorijoj budućnosti prestići i Kinu, zbog svojih potencijala, ali i kretanja na svjetskom tržištu.
Osim toga, Južna Koreja bi do 2030. godine mogla ući u top pet svjetskih ekonomija i tako prestići većinu evropskih zemalja.
Francuskoj i Italij zbog sve usporenijeg ekonomskog rasta prijeti isključivanje iz G8, a možda i iz Grupe 20 najrazvijenijih ekonomija (G20).
Ništa bolje prognoze nijesu ni za Rusiju.
Najbrže rastuća svjetska regija u narednih 15 godina biće područje Centralne Azije. Udio te regije u globalnoj ekonomiji do 2030. godine dostići će učešće od 30 odsto, dok zapadnoj Evropi prijeti pad od 42 odsto u ukupnoj svjetskoj ekonomiji.
Do 2030. godine Bjelorusija, Kenija, Šri Lanka i Etiopija će ući u top 60 najjačih svjetskih ekonomija.
