Istraživanje je za potrebe Uprave za antikorupcijsku inicijativu (UAI) sprovela Agencija za ispitivanje javnog mnjenja Damar, od 1.do 7. decembra na uzorku od hiljadu ispitanika u devet gradova.
U rezultatima godišnjeg istraživanja javnog mnjenja navodi se da najveći broj ispitanika, njih 18,9 odsto, smatra da je korupcija prisutna u zdravstvu. Na drugom mjestu se nalazi policija sa 14,3 odsto, dok se na trećem mjestu nalaze inspekcije službe 10,8 odsto.
Prema mišljenju građana korupcija je najmanje zastupljena u kulturi, sportu i medijima.
Najveći procenat ispitanika 72,4 odsto je odgovorio da prilikom ostvarivanja svojih prava kod državnih organa ili organa lokalne samouprave nije bilo uslovljeno zahtjevom za davanjem poklona ili novca od strane bilo kog službenika.
Svaki peti ispitanik je odgovorio da je ponekad bio uslovljen, dok je 4,8 odsto ispitanika kazalo da su često bili uslovljeni davanjem poklona ili novca kako bi ostvarili svoja prava kod državnih, odnosno organa lokalne samouprave.
Najveći broj građana njih 73,1 odsto, izjasnili su se da nikada nisu ponudili neku vrstu poklona ili novca kako bi ostvarili svoja zakonska prava. Skoro svaki peti ispitanik je odgovorio suprotno, dok 1,5 anketiranih nije željelo da odgovori na pitanje.
Kao osnovne uzroke za pojavu korupcije građani navode niska primanja službenika u državnim i opštinskim službama, nedostatak građanske svijesti i odgovornosti o štetnosti korupcije i neefikasnost organa zaduženih za borbu protiv korupcije
Najveći broj ispitanika, 45odsto, smatra da je nivo korupcije isti kao i prethodne godine.
“Da se prisutnost korupcije povećala u crnogorskom društvu mišljenja je 20,9 odsto ispitanika (što predstavlja pad od skoro deset odsto u odnosu na istraživanje iz 2014.godine), dok 24,9 odsto građana smatra da je nivo korupcije manji u odnosu na prethodnu godinu - rast od skoro deset odsto u odnosu na prošlogodišnje istraživanje”, navodi se u rezultatima istraživanja.
Za razliku od prošlogodišnjeg istraživanja, kada blizu polovine anketiranih građana nije bilo upoznato sa načinom na koji mogu prijaviti korupciju, rezultati istraživanja pokazuju da je sada taj procenat značajno manji i iznosi 37,8 odsto.
Građani se o načinima prijave korupcije najviše informišu putem TV-a (44,7 odsto), novina (16,7 odsto), i bilborda (11,1 odsto)
Najveći procenat ispitanika, 53,2 odsto, prijavio bi slučaj korupcije. S druge strane 45 odsto građana ne bi prijavilo korupciju, dok 1,8 odsto ispitanika nije željelo da odgovori na pitanje.
U slučaju da se odluče da prijave korupciju građani bi se u najvećem procentu obratili Upravi policije, potom UAI, dok se na trećem mjestu, po povjerenju građana nalaze mediji.
Kao glavne razloge zbog kojeg ne bi prijavili korupciju građani navode nepovjerenje da će prijava ostati anonimna i mogućnost da se korupcija ne bi mogla dokazati kao i nepovjerenje u nadležne institucije (20,5%).
Da su napori nadležnih instuticija u borbi protiv korucpije bili uspješni smatra 45,2 odsto građana, dok 43,8 odsto je suprotnog mišljenja.
Kada su u pitanju očekivanja građana po pitanju poboljšanja trenutne situacije u vezi sa borbom protiv korupcije u Crnoj Gori, građani najviše očekuju povećanje broja pravosnažnih presuda, rad na povećanju svijesti javnosti o ovom problem, veći broj prijavljenih slučajeve i efikasno oduzimanje nezakonito stečene imovine
Za UAI, prema rezultatima ovogodišnjeg istraživanja, čulo je 81,9 odsto anketiranih, dok je 18,1 odsto odgovorilo suprotno.
Najveći procenat anketiranih građana, 60,9 odsto, upoznat je sa kampanjom UAI „Ni centa za mito“.Da takve kampanje ohrabruju smatra blizu dvije trećine ispitanika, dok nešto više od trećine misli suprotno.
Povjerenje u rad UAI u borbi protiv korupcije (suma odgovora: Imam veliko povjerenje, Imam povjerenje i Imam nešto malo povjerenja) ima 63,3 odsto građana. Onih koji misle suprotno je 33,7 odsto.
Nešto više od trećine građana upoznato je da će od januara početi da radi Agencija za sprječavanje korupcije.
U preporukama istraživanja kaže se da je potrebno raditi na upoznavanju građana sa formiranjem Agencije za sprječavanju korupcije i njenim budućim nadležnostima i aktivnostima id a informisanje stanovništva treba realizovati što je moguće više putem TV-a, ali i bilborda i flajera koji su se pokazali kao dobri kanali informisanosti kada su u pitanju kampanje. •
Dodaje se da je potrebno nastaviti sa podizanjem nivoa svijesti građana o značaju njihovog aktivnog učešća u prijavljivanju korupcije, podizanjem povjerenja u državne institucije i uvjeravanja građana da će njihova prijava, ukoliko oni žele, ostati anonimna.
“Povećati aktivnosti na edukaciji o mogućnostima prijavljivanja korupcije. Neophodno je bolje informisati o načinima na koje građani mogu prijaviti korupciju. Kampanju posebno usmjeriti na populaciju do 24 godine”, kaže se u preporukama.
Navodi se da iako je dosta urađeno na povećanju povjerenja u državne institucije, povećanje broja pravosnažnih presuda od strane nadležnih institucija, veći broj prijavljenih slučajeva, kao i podizanje nivoa svijesti o problemu korupcije treba da budu prioriteti.
Izvor: Mina
