Ona je rekla da se prvi put dešava da je registrovana stopa veća od stope koju izračunava Monstat, kroz Anketu o radnoj snazi, a koja za treći kvartal iznosi 16,5 odsto.
„Ove godine nije bilo većih otpuštanja radnika koji su značajnije uticali na stopu nezaposlenosti. Rast nezaposlenosti, izraženiji od septembra, u najvećoj mjeri je posljedica primjene Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, realizacije Programa stručnog osposobljavanja osoba sa stečenim visokim obrazovanjem, prisustva strane radne snage na našem tržištu i sezonskog karaktera tržišta rada“, objasnila je Jelić na konferenciji za novinare.
Ona je precizirala da od avgusta raste učešće žena, tako je broj nezaposlenih žena na evidenciji Zavoda 19,68 hiljada, što je 18,7 odsto više u odnosu na prošlu godinu, dok je istovremeno broj muškaraca viši 5,5 odsto. Učešće žena u ukupnoj nezaposlenosti je na kraju prvog polugodišta bilo 47,38 odsto, da bi do 16. decembra poraslo na 50,7 odsto.
„Podaci govore da raste učešće žena starije dobi, a takođe se prijavljuje veći broj žena koje su radile na crno, prije svega iz trgovine“, dodala je Jelić.
Ona je rekla da je drugi važan razlog povećanja nezaposlenosti realizacija Programa stručnog osposobljavnja visokoškolaca. U septembru kada je počelo prijavljivanje poslodavaca za učešće u programu na evidenciji Zavoda se od 1. septembra do 16. decembra broj nezaposlenih visokoškolaca povećao sa 8,35 hiljada na 10,1 hiljada.
„Primjena Zakona o strancima ove godine takođe je rezultirala povećanjem broja nezaposlenih u odnosu na prošlu godinu. Iako je broj izdatih radnih dozvola strancima u ovoj godini bio 26,6 odsto niži u odnosu na isti prošlogodišnji period, zapošljavanje stranca je i u ovoj godini bilo 3,08 hiljada ili 23 odsto veće od zapošljavanja domaće radne snage“, objasnila je Jelić.
Kad je u pitanju tražnja, kako je kazala, Zavod je evidentirao 34,99 hiljada slobodnih radnih mjesta i to je 17 odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji period.
„Analize pokazuju značajan rast turističkog prometa, što ukazuje da smanjenje oglašavanja radnih mjesta upućuje ili na rad u sivoj zoni ili na veće zapošljavanje strane radne snage, opet u sivoj zoni. Posredstvom Zavoda zaposlena su 13,4 hiljade osoba, a istovremeno je izdato 16,26 hiljada dozvola za rad i zapošljavanje stranaca“, navela je Jelić.
Ona je podsjetila da se prvih devet mjeseci intenzivno radilo u posredovanju pri sezonskom zapošljavanju.
„Plan zapošljavanja na sezonskim poslovima u ovoj godini od deset hiljada osoba ispunjen je i zaposleno je 10,43 hiljade osoba, što je najbolji rezultat postignut u nekoliko prethodnih godina“, rekla je Jelić.
U cilju ostvarenja programskih zadataka realizacije aktivnih mjera za tekuću godinu, Zavod je realizovao programe stimulisanja zapošljavanja za 3,47 hiljada dugoročno nezaposlenih, ukupne vrijednosti 3,73 miliona eura.
Zavod je sa Delegacijom EU 1. decembra potpisao ugovor za projekat prekograničpne saradnje sa Kosovom pod nazivom Zajednička akcija za održivo zapošljavanje. Realizacija počinje u februaru, a njena vrijednost je 310 hiljada EUR, od čega je polovina crnogorski dio.
Jelić je najavila da će prioriteti ZZZ u narednoj godini biti zapošljavanje osoba sa invaliditetom, razvoj preduzetništva, vještina, što će biti veoma vezano za sjever jer je tu veća stopa nezaposlenosti.
„Naredna godina će biti teška posebno jer je to izborna godina. ZZZ svake godine ove programe sa istim intenzitetom radi, ali kad imamo izbornu godinu, mi smo u fokusu. Vjerovatno je to i normalno, jer je nezaposlenost jedan od najvažnijih problema društva, ali često se to zloupotrebljava i nas stave u neprimjereni fokus“, rekla je Jelić.
Teško je, kako je kazala, pisati demantije, već će se ta institucija braniti profesionalno i da sve ono što Zavod bude radio podijeli sa javnošću, što će biti dostupno na njihovom redizajniranom sajtu.
David Perčobić, koji je na čelu sektora za projekte EU i međunarodnu saradnju, kazao je da se u narednoj godini očekuje veći priliv sredstava u odnosu na dosadašnja na tržištu rada, što znači ulaganje mnogo većih napora u cilju da se ta sredstva adekvatno plasiraju na tržište rada u korist krajnjih korisnika.
„Stoga je neophodno da Zavod uđe u proces sticanja akreditacije i pokretanje jedinice za efikasnu implementaciju finansijske pomoći od EU koja će posebno biti namijenjena tržištu rada i zapošljavanju“, rekao je Perčobić.
Mina business
