Ministri vanjskih poslova 28 država članica Alijanse na sastanku u sjedištu NATO-a u Briselu početkom decembra jednoglasno su donijeli odluku da Crnoj Gori bude upućen poziv za članstvo u NATO.
Sredinom decembra na Međuvladinoj konferenciji u Briselu odlučeno je da budu otvorena poglavlja 35 o normalizaciji odnosa sa Prištinom i 32 o finansijskoj kontroli, a dvije strane, Srbija i EU, razmijenile su pregovaračke pozicije.
I dok su vlasti u Crnoj Gori pozivnicu za NATO, kao i vlasti u Srbiji otvaranje prvih poglavlja za članstvo u EU ocijenili istorijskim poduhvatima za dvije države koji ih "vraćaju u sistem evropskih vrijednosti", te tim povodom organizirali spektakularne proslave i prijeme, opozicija u obje države izrazila je rezervu.
U Crnoj Gori još od 27. septembra povremeno se održavaju protesti dijela opozicije okupljene oko Demokratskog fronta, koji traže uspostavu prelazne vlade i raspisivanje prijevremenih izbora. Opozicija je čak mjesec dana šatorima blokirala prometovanje glavnom ulicom u Podgorici gdje su smještene zgrade Skupštine Crne Gore, ali u ured predsjednika te u neposrednoj blizini i Vlade Crne Gore.
Još od početka protesta dijela opozicije u Crnoj Gori navodi se kako oni imaju isključivu vezu sa ulaskom te države u NATO, odnosno pokušajima opozicionih partija koje su još 2006. godine bile protiv referenduma i osamostaljivanja Crne Gore da to sada učine i kada je u pitanju NATO.
Za razliku od Crne Gore, u Srbiji nije bilo protesta zbog otvaranja prvih poglavlja u pregovorima sa EU, ali je jedan dio opozicije predvođene nekadašnjom jednom od vladajućih partija Demokratskom strankom Srbije bivšeg lidera Vojislava Koštunice pozvao na raspisivanje referenduma o tom pitanju.
Srbija otvorila prva pregovaračka poglavlja (Anadolija)Godinu za nama, između ostalog, obilježilo je i potpisivanje sporazuma o granici sa BiH i Kosovom, to je bilo povod za brojne proteste u Prištini.
Kad ej riječ o Hrvatskoj, ova godina u Hrvatskoj će ostati upamćena i po izboru Kolinde Grabar - Kitarović kao prve žene predsjednice od osamostaljenja Hrvatske i to u iznenađujućem drugom krugu.
I parlamentarni izbori u Hrvatskoj donijeli su promjenu stanja s obzirom na to da vlast po prvi put nakon izbora nisu mogli formirati blokovi stranaka okupljenih oko SDP-a, ali ni HDZ-a Hrvatske.
U Hrvatskoj se po prvi put desilo da je Nezavisna lista Most kao treća opcija postala faktor koja odlučuje o sudbini sastava nove hrvatske vlade.
Na regionalnom planu 2015. ostat će upamćena i kao godina u kojoj je "balkanska ruta" migracijskog procesa proširena na Hrvatsku i Sloveniju, a nakon što je u drugoj polovini godine Mađarska na granici podigla žicu i time onemogućila prelazak preko njene teritorije migranata prvo iz Srbije, a potom i Hrvatske.
Anadolija, rtcg.me
