Funkcioner Demosa, Goran Danilović, podsjetio je da su članovi Radne grupe danas razgovarali sa predstavnicima opština i Glavnog grada.
“Od 23 opštine 22 imaju, uključujući i Gusinje koje će do kraja godine to završiti, u skladu sa važećim Zakonom o lokalnoj samoupravi odluke o formiranju mjesnih zajednica, a samo Glavni grad nema”, precizirao je Danilović.
On je naveo da je Glavnom gradu poslat dopis u kom se traži da u najskorijem roku lokalna samouprava donese odluku o formiranju mjesnih zajednica u skladu sa Zakonom koji ne predviđa da gradonačelnik ili predsjednik opštine može dekretima, odlukama, rješenjima postavljati predsjednike mjesnih zajednica.
“Ako to ne radi niko u 22 opštine za nas je nedopustivo da to radi 23-a, najveća, i na tome ćemo institsirati do kraja”, kazao je Danilović novinarima nakon sastanka Radne grupe.
Politički direktor Pozitivne, Aleksandar Ražnatovic kazao je da je pozitivan primjer opština Bijelo Polje, u kojoj je formirano 40 mjesnih zajednica.
On je, u vezi sa zahtjevom Socijaldemokrata (SD) da budu uključeni u parlamentarni dijalog, kazao da je cilj procesa da svi relavantni subjekti budu prisutni.
“Cilj je da se otvori dijalog sa svim strukturama u Crnoj Gori, ne samo sa parlamentarnim i vanparlamentarnim strukturama”, smatra Ražnatović.
Funkcioner Demkratske Crne Gore, Neven Gošović je ukazao da jedino Glavni grad nije donio odluku o mjesnim zajednicama, dakle nije stvorio uslove da u skladu sa Zakonom o lokalnoj smoupravi građani obrazuju odbore mjesne zajednice i biraju predsjednike mjesne zajednice.
On je naveo da slobodni demokratski izbori podrazumijevaju da ta, zakonom predviđena obaveza, mora biti ispoštovana i da se građanima mora omogućiti da ostvare svoje elementarno zakonsko pravo na samoorgaizovanje mjesnih zajednica.
Prema njegovim riječima, Demokrate su predložile da ta odluka bude donesena na sjednici Skupštine Glavnog grada zakazanoj za 28. decembar.
"To će predstavljati onaj neophodan uslov da i u Glavnom gradu u odboru mjesnih zajdnica budu predstavnici građana i da se bave onim što je posao predstavnika mjesnih zajednica, a ne da budu bilo čija ekspozitura u izbornoj kamapanji”, ocijenio je Gošović.
Funkcioner Građanskog pokreta URA, Neđeljko Rudović, kazao je da odluku o učešću SD u parlamentarnom dijalogu treba da donesu lideri političkih partija.
“Radna grupa nema mandat da donese odluku da li će neko učestvivati u njenom radu s obzirom da ona nije samoformirana već su je formirali lideri paralamentarnih subjekata i jednio oni imaju manadat da donesu konačnu odluku”, ukazao je Rudović.
On je naveo da su SD trebale da se obrate liderima partija sa zahtjevom da se uključe u dijalog, a ne Radnoj grupi.
Koopredsjedavajući Radnom grupom, Milutin Simović naveo je da je siguran da će u narednom periodu doći do rješenja koje će omogućiti da se i pitanje u vezi sa formiranjem mjesnih zajednica riješi.
“To treba skidati sa dnevnog reda, ali i prepoznati obaveze svih u lancu šta je ko obavezan da uradi ili je dosad bio obavezan da uradi”, poručio je Simović.
On je dodao da su se predstavnici Radne grupe saglasili da se zahtjev za učešćem SD uputi predsjednicima partija da o njemu odluče.
Predstavnik Mreže za afirmaciju nevladinog sektora, Vuk Maraš, kazao je da je neprihvatljivo da Glavni grad ima drugačiji tretman u odnosu na sve ostale opštine.
"Ne možemo dozvoliti da gradonačelnik pravi političke feude i da nastavi da kontroliše gradsku infrastrukturu”, smatra on.
On je naveo da se ne smije dozvoliti da proces donošenja odluka o formiranju mjesnih zajednica pretvori u partijsku podjelu prlijena.
Sekretar Sekretarijata za lokanu samoupravu Glavnog grada, Mišel Manojlović, kazala je da su zahtjevi prema Glavnom gradu predimenzionirani za donošenje odluke o mjesnim zajednicama.
“Budući da pravo građana na samoprganizovanje ni ju jedniom aspektu u Glavnom gradu nije ugroženo”, navela je ona.
Planirano je da Radna grupa definiše akcione planove organa za sprovođenje izbora i da pripremi odgovarajući izvještaj za sastanak predsjednika političkih partija gdje će se utvrditi šta je urađeno u Radnoj grupi, koji su rokovi u akcionim planovima utvrđeni na stvaranju uslova za demokratske i slobnodne izbore.
MINA
