Nakon dvonedjeljnih pregovora, sporazum je odobrilo gotovo 200 zemalja.
Sporazuma o klimi predviđa da do kraja vijeka bude ograničen rast globalnih prosječnih temperatura na ispod dva stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijski period.
"Sporazum o klimi je usvojen. To je mali korak koji može da učini velike stvari", izjavio je domaćin skupa, šef francuske diplomatije Loran Fabijus.
Postignut je dogovor da se sve zemlje obavežu na smanjenje emisije ugljenika. Sporazum je djelimično pravno obavezujući, a djelimično je na dobrovoljnoj bazi.
U sporozamu se navodi da je opasnost koje donose klimatske promjene mnogo veći nego što je ranije bilo poznato i prihvaćeno, uz obećanje da će se raditi na obuzdavanju emisije štetnih gasova sa efektom staklene bašte.
"Gardijan" piše da su čelnici zemalja učesnica Međunarodne konferencije o klimi sporazumom nagovijestili kraj ere fosilnih goriva.
Prethodno je francuski predsjednik Fransoa Oland pozvao ministre zemalja učesnica Međunarodne konferencije o klimi da preduzmu "odlučujući" korak i usvoje "istorijski pakt" o ograničavanju globalnog zagrijevanja.
"Morate da preduzmete konačan, odlučujući korak koji nam omogućava da dostignemo cilj", poručio je Oland ministrima i delegatima, kojima je prethodno francuski ministar spoljnih poslova podnio nacrt globalnog sporazuma.
Ovaj sporazum zamijenjuje Protokol iz Kjota, koji je istekao 31. decembra 2012.
Sporazum koji treba da stupi na snagu 2020., okupio je sve države pod jednim zajedničkim ciljem - smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte, sa ciljem da globalno zagrijevanje 2100. bude ispod dva stepena Celzijusa, sa ambicioznim ciljem dostizanja 1,5 stepen Celzijusa.
Dokumentom se takođe predviđa da se do 2020, sa 100 milijardi dolara godišnje, pomognu zemlje u razvoju da smanje emisiju štetnih gasova, kao i petogodišnje revizije nacinalnih planova za smanjenje globalnog zagrijevanja počev od 2023.
Nauka tvrdi da prema sadašnjim trendovima emisije gasova sa efektom staklene bašte, svijetu prijeti zagrijevanje od četiri stepena i više, što će dovesti do više poplava, suša, porasta nivoa mora, širenja bolesti i sukoba oko resursa.
Izvor: b92.net
