On je dodao da je položaj Srba zadovoljavajući u Mađarskoj i Rumuniji.
"Međunardni dan ljudskih prava prilika je da se ukaže na značaj poštovanja prava svakog pojednica, kao i nacionalne, vjerske i svake druge manjinske zajednice", naveo je Linta u pisanoj izjavi.
Kako tvrdi, Srbi u Hrvatskoj i Federaciji BiH su građani drugog reda, jer su doživjeli etničko čišćenje i veliko stradanje.
Osnovni problem je, smatra on, diskriminacija od strane nadležnih državnih i lokalnih organa u Hrvatskoj i Federaciji BiH, kao i u dijelu zakonodavstva.
"Srbi u Hrvatskoj žive u veoma teškoj situaciji, jer ne mogu da vrate svoja oduzeta imovinska i stečena prava ili dobiju pravičnu novčanu naknadu", ocijenio je Linta.
Kako tvrdi, hrvatska vlast ne sprovodi Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina koji garantuje ravnopravnu upotrebu ćirilice i zapošljavanje u javnom sektoru, ne procesuira ratne zločince hrvatske nacionalnosti i ne preduzima konkretne mjere za ekonomski razvoj krajiškog područja.
Kad je riječ o položaju Srba u Federaciji BiH, Linta smatra da su Srbi "konstitutivan narod samo na papiru, dok se njihova ustavna prava krše u svakodnevnom životu".
"U brojnim institucijama Federacije nema nijednog zaposlenog Srbina, a malobrojni srpski povratnici napuštaju svoju imovinu, jer veoma teško ostvaruju svoja prava i nemaju elementarnih uslova za održiv ostanak", smatra Linta i dodaje da Tužilaštvo BiH ne podiže optužnice protiv nalogodavaca i počinioca zločina nad Srbima.
Predsjednik Saveza Srba iz regiona, ističe i da je položaj Srba u Crnoj Gori i Albaniji "veoma težak".
"U Crnoj Gori se vodi politika diskriminacije prema Srbima, uz pokušaje asimilacije na najvišem nivou, dok su, kako dodaje Srbi u Albaniji pred nestankom zbog politike asimilacije u prošlom vijeku koja se nastavlja do danas", kaže Linta. (B92)
