Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu razmatrao je danas Predlog zakona o budžetu za iduću godinu koji se odnosi na Sudski i Tužilački savjet. Bilo je predviđeno i razmatranje budžeta za ministarstva pravde i unutrašnjih poslova i Ustavni sud ali njihovi predstavnici nijesu došli na sjednicu.
Predsjednik Odbora Rifat Rastoder kazao je da je predsjednica Ustavnog suda Desanka Lopičić izvijestila da nije imala dodatnih zahtjeva za korekcije budžeta, kao i da je isto obrazloženje došlo iz MUP-a.
Zamjenica predsjednika Odbora, Snežana Jonica iz Socijalističke narodne partije (SNP), navela je da ako je neko zadovoljan opredijeljenim novcem nije razlog da ne dođe na sjednicu, jer je pred poslanicima trebalo da se razmatra i kako će taj novac biti potrošen. Sa tim stavom saglasio se i predstavnik Ministarstva finansija, Nikola Vukićević.
Ustavni sud Crne Gore je, prema predloženom budžetu, dobio 1,19 miliona, Ministartsvo pravde 9,95 miliona, MUP 83,50 miliona, a Tužilački savjet 7,12 miliona eura.
Predsjednik Sudskog savjeta Mladen Vukčević kazao je da pravosuđe treba da odgovara za ono što je u njihovoj moći, "ali za ono što nijesmo u mogućnosti da ispravimo bez boljih budžetskih pozicija, prosto moramo da ukažemo direktno".
“Izvještaj o napretku Crne Gore, koji je objavila Evropska komisija, u dijelu koji govori o pravosuđu govori o umjerenoj spremnosti i određenom napretku. Prihvatamo sve primjedbe, na koje možemo na utičemo, ali neke ne zavise od nas”, ukazao je on.
Vukčević je pojasnio da u tom dijelu misli na razvoj pravosudnog informaciong sistema (PRIS), i da će se ta zamjerka ponoviti i u narednoj godini, samo vjerovatno u oštrijem tonu.
“Na to nam se skreće pažnja u Izvještaju, da sredstva nijesu dovoljna i da postoji slaba mrežna povezanost. Zato ćemo imati problem i sa dodjelom predmeta i sa odlaganjem suđenja sa velikim brojem svjedoka, to nije samo pitanje uštede već ostvarivanja pravde”, rekao je on.
Vukčević je naveo da je za PRIS potrebno mnogo više izdavajanja, bar duplo više od predviđenog.
On je kazao da je neophodno povećati sredstva i zbog sudova za prekršaje, kao i zbog jačanja kapaciteta prostornih i kadrovskih Sudskog savjeta.
“Prostorne kapacitete sa ovim sredstvima mi pomjeriti ne možemo, a tako ni kadrovske jer trećina sistematizovanih mjesta nije popunjena. Ako tako nastavimo imaćemo negativne ocjene i što je važnije, trpjeće pristup sudu i pravdi. Očekujem vašu amandmansku reakciju”, poručio je on poslanicima.
Poslanik Demokratske partije socijalista Veljko Zarubica kazao je da je za PRIS opredijeljeno oko 160 hiljada, i da je to malo, navodeći da treba naći rješenje sa koje stavke nadomjestiti ta sredstva.
“Što se tiče besplatne pravne pomoći na rashode i usluge opredijeljeno je 1,4 miliona EUR. Postoji dovoljno sredstava za te usluge ali stalno govorimoda je tu problem njegovog predstavljanja i građanima”, ukazao je on.
Azra Jasavić iz Pozitivne Crne Gore poručila je Ministarstvu finansija da mora dati maksimum ako maksimum očekuje i da se moraju stvoriti elementarni uslovi za rad pravosuđa, da bi ispunilo očekivanja građana i evropskih partnera.
Danka Marković iz SNP-a smatra da se mora naći novca da se upristoje zgrade sudova al ii zarade, ukazujući na posebno težak položaj sudske administracije.
Vukićević je odgovorio da je saglasan da u toj oblasti postoji realna potreba za povećeanje sredstava, navodećći da nije saglasan da Ministatstvo ne radi ništa na poboljšanju uslova.
“U narednoj godini planirano je rješevanje prostornih problema Upravnog suda, Centru za edukaciju nosilaca pravosudnih funkcija povećan je budžet sa 150 na 400 hiljada, a Agencija za antikorupciju sa 300 hiljada na 1,5 miliona EUR”, dodao je on, navodeći da je država u odnosu na mogućnosti, dala onoliko kako bi sektor sudstva mogao da funkcioniše.
Predsjednik Tužilačkog savjeta Ivica Stanković kazao je da im je opredijeljeno 7,12 miliona eura, a da su tražili 10,38 miliona.
“Iznos odobrenih sredstava nije dovoljan za funkcionisanje državnih tužilaštava i njihov nesmetan i efikasan rad. Zahtjev za povećanjem budžeta bio je uslovljen formiranjem novih organzacionih cjelina- specijalnog državnog tužilaštva i Sekretarijata Tužilačkog savjeta”, ukazao je on.
Stanković je naveo da su pravilnicima o sistematizaciji predviđena 432 izvršioca u tužilačkoj organizaciji, od čega 131 tužilac.
On je poručio da bez vladavine prava nema ni stabilne ekonomije.
Zamjenik vrhovnog državnog tužioca, Veselin Vučković rekao je da su za specijalno tužilaštvo tražili 1,7 miliona eura, a za rad Tužilačkog savjeta 938 hiljada. “Bez tih sredstava niti možemo zaokružiti osnivanje specijalnog tužilaštva, niti formirati Sekretarijat”.
On je ukazao da Tužilaštvo nema informacioni sistem, i podsjetio na sve veće zahtjeve za brzim protokom informacija, kao i nužnost razmjene obavještaknih podataka. Vukčević je kazao da su za održavanje softvera od traženih 85 dobili pet hiljada.
“U zgradi u Podgorici, smješteni su Vrhovno, Više i Specijalno tužilaštvo. Zgrada je nefunkcionalna i nedostaje joj prostora. U svakom pogledu i svojom lokacijom, a posebno sa bezbjednosnog aspekta ne zadovoljava, i to su verifikovani podaci, ni minimum uslova za rad”, saopštio je Vukčević.
Jonica je ukazala da je dio članova Odbora posjetio VDT, jer nije bilo prostorije u kojoj su mogli da prime sve članove Odbora, kao i da službenici rade u nedostojnim uslovima.
“Bilo je upečatljivo da se neka oduzeta sredstava iz krivičnih djela drže u nekim prostorijama Tužilaštva, a neka od njih ispuštaju određene mirise, kao marihuana, pa smo komentarisali da se ljudi mogu zapitati zašto je to tako, a da ne znaju šta je razlog”, navela je ona.
Zarubica je konstatovao da su problem možda i veći nego kod sudstva, i da je očigledno da će se možda sredstva morati prelivati iz tekućih rezervi.
Milorad Vuletić iz DPS-a kazao je da ta stranka podržava nastojanja da se tužilaštvu obezbijede optimalni uslovi i apelovao na Odbor da se urgentno riješi ono što se može, “jer i da se dupliraju sredstva vjerovatno ne bi bila dovoljna da se zadovolje sve potrebe”.
Jasavić je kazala da pravda košta i da rad tužilaštva mora da košta, jer je ono čuvar para i narodnog bogatstva.”Ali državu najviše koštaju organizovani criminal i korupcija na visokom nivou”.
Ona je predložila da se vidi koja budžetska jedinica je dobila možda više nego što treba, a od koje se toliko rezultata ne očekuje, “i provjeriti je li se tamo pretjeralo a ovdje zakinulo”.
Marković je kazala da tri miliona koja tužilaštvu nisu dodijeljena, ne znače ništa u odnosu na ono šta znači borba protiv organizovanog kriminala.
Rastoder se saglasio da su uslovi rada u tužilačkoj organizaciji nedostojni, i poručio da će to “ umnogome određivati i odnos prema budžetu”, i da se problemi moraju realno sagledati. (Mina)
