Predrag Lešić, predsjednik kompanije Domen.me i NVO Digitalizuj.me ocijenio je da Crna Gora ima poteškoća kada je startup u pitanju. On je za Pobjedu rekao da bi razvijanje startup ekosistema moglo umnogome da pomogne ekonomiji Crne Gore. - Svi koji odluče da krenu sa razvijanjem neke startup kompanije u Crnoj Gori, mogu ostvariti samo prvi korak, a to je razgovor sa mentorima i uobličavanje ideje, a sve ostalo moraju potražiti van granica Crne Gore. Sljedeći korak je investicija. Ukoliko vam je potreban novac, a vi ga nemate, ili posebni uslovi za formiranje preduzeća kako bi vam troškovi poslovanja bili minimalni, ukoliko je moguće da ih uopšte nema, morate naći investitora – kazao je Lešić.
Projekt menadžer ,,Paccino projekta“ Radivoje Drobnjak složio se sa Lešićem, ističući da perspektiva startup kompanija u Crnoj Gori jedva i postoji. - Ekonomija Crne Gore je bazirana na rastu i razvoju preduzetništva, prije svega mikro , malih i srednjih preduzeća. U tom smislu može se govoriti o ambijentu koji posjeduje preduslove za razvoj startup kompanija. Međutim, trenutna situacija na tom polju nije zadovoljavajuća, naročito ako se poredimo sa prosjekom EU ili drugih razvijenih tržišta širom svijeta - kazao je Drobnjak. Očigledno je da je za startup kompanije teško naći investitora, ali Predrag Lešić je optimista i ističe da se u Crnoj Gori dešava sve više aktivnosti iz oblasti startupa. - Nedavno je završen prvi Startup Vikend kao i prvi WA R P u o r g a n i z a c i j i hub:raum. Iz ova dva programa sigurno mogu da nastanu makar dvije kompanije i ono šta njima treba u ovom trenutku jeste prostor u kom mogu da rade i plate od kojih mogu da žive dok ne završe prototip, bez ikakvih troškova – objasnio je Lešić.
Na drugoj strani Radivoje Drobnjak kaže da je startup zajednica u Crnoj Gori iz dana u dan jača, pa da to nije tema koja se preskače. - Startup je postala zvučna riječ, odnosno tema koja privlači sve veći broj, prije svega mladih ljudi, sa kreativnom energijom, inovativnim rješenjima i drugačijim pogledom na stanje u našem okruženju - kazao je Drobnjak koji kroz ,,Paccino projekat“ sarađuje sa mladim ljudima koji imaju želju da pokrenu neki svoj biznis. Dražen Žujović, vlasnik startup kompanije Tourvia.me, koja se bavi prodajom turistič-kih aranžmana najvećim svjetskim turoperaterima, navodi primjer Irske koja koristi startup kompanije za razvoje ekonomije. - Osim što imaju veoma povoljnu zakonsku regulativu za startupe, pa timovi baš tamo biraju da osnuju kompanije (što usput podrazumijeva i otvaranje velikog broja radnih mjesta i plaćanje poreza Irskoj), Irska ima i državne fondove iz kojih investira u startupe i veoma aktivno radi na promociji startup preduzetništva. Dobit koju Irska ima od takve politike se u samo desetak godina mjeri desetinama milijardi eura - naveo je Žujović. Predrag Lešić, pričajući o značaju startup kompanija, ističe da jesu rizične, ali da jedna može da nadoknadi trošak devet propalih kompanija. - Devet od deset startupova u prve tri godine nestane i ako samo taj podatak uzmete u obzir onda se lako može doći do zaključka da se tim ,,đavoljim poslom“ ne treba baviti. Međutim, ima i ona druga strana medalje. Taj jedan koji uspije, u najvećem broju slu- čajeva pokrije sve gubitke koje ovih devet startuopova naprave i zaradi mnogo više novca u budućnosti nego bilo kakav drugi tradicionalni preduzetnički biznis. Nedavno sam čuo podatak da je Bono Voks, pjevač grupe U2, zaradio više novca od investicije u Facebook nego od čitave diskografije grupe U2, to govori o značaju startupa kao jednog od pravaca za razvoje ekonomije – objasnio je Lešić. Radivoje Drobnjak kaže da bi trebalo unaprijediti preduzetnički ambijent.
- Treba oblikovati adekvatne preduzetničke infrastrukture u čijem središtu se nalaze dobro obučeni i kvalifikovani kadrovi, koji su se pokazali kao jedan od ključnih faktora uspješnosti startup kompanija - rekao je Drobnjak. Predrag Lešić na drugoj stranikaže da bi dobar startup ekosistem pomogao razvoju ideja i kompanija. - Startup ekosistem traži pravni okvir u kom će biti prepoznata 3 pravna entiteta: investicioni kapital, startup inkubator/akcelerator i sam startup. Startup inkubator/ akcelerator da bi mogao da primi startup mora da dokaže da je u stanju da obezbijedi radni prostor za startup, mentorsku podršku za startup i vezu sa investicionim kapitalom za startupove. Startup bi trebalo da u roku od tri godine bude spreman da izađe na globalno ili regionalno tržište, a ako ne uspije da se plasira u tom vremenskom periodu onda ideju treba odbaciti, a projekat ugasiti. Ako bi to bilo u okviru startup inkubatora/akceleratora, onda ne bi bilo potrebe prolaziti kroz skupi proces stecaja. Izlazak iz inkubatora je ili kompanija ili prestanak rada na ideji, treća opcija ne postoji - kaže Lešić.
Dražen Žujovič, jedan od osnivača prvog startupa u Crnoj Gori, ispričao nam je o predstavljanju njegovog startupa pred investitorima i dobijanju investicije. - Mi smo prvi u Crnoj Gori koji su osnovali startup i javno ga predstavili. Prvu javnu prezentaciju, tada skoro samo ideje, smo imali na Spark.me konferenciji u septembru 2013. Na konferenciji je bilo investitora kojima se svidjelo ono što radimo i, najvažnije, svidio im se naš tim, tj. vidjeli su da smo otvoreni za učenje i vjerovali su da možemo da realizujemo ideju. Nakon konferencije smo nastavili komunikaciju sa njima, dobili nekoliko ponuda, i prihvatili ponudu bugarskog Eleven startup akceleratora - objasnio je Žujović
Pobjeda
