Kako je saopšteno iz Krivokapićevog kabineta, parlamentarni dijalog će imati za cilj da kroz demokratski dijalog, na najvišem političkom nivou, dovede do opšteprihvatljivih rješenja u funkciji izgradnje osnovnog povjerenja i ostvarivanja nespornosti rezultata sljedećih parlamentarnih izbora.
Kako se navodi u Krivokapićevom pismu sastanak će biti održan 1. decembra.
Crna Gora pred izazovom rješavanja političke krize
U pismu poslanicima Krivokapić navodi da se Crna Gora nalazi pred izazovom rješavanja političke krize, koja je dominantno uslovljena nedostatkom povjerenja u mogućnost organizovanja poštenih i slobodnih izbora, posebno teško, nepovjerenja u institucije koje su ovaj proces nadležne da sprovedu i obezbijede.
“Bez obzira na sve političke razlike među političkim subjektima, vjerujem da ćemo se svi saglasiti oko dijagnoze trenutnog političkog stanja kojeg karakteriše opšta atmosfera nepovjerenja. Nepovjerenje koje prijeti da ugrozi mnoga vrijedna zajednička dostignuća naše parlamentarne demokratije”, navodi Krivokapić u pismu.
On kaže da inicijativa koju je pokrenuo, koju je pozdravila Evropska komisija, ima za cilj da kroz demokratski dijalog, na najvišem političkom nivou, dovede do opšteprihvatljivih rješenja u funkciji izgradnje osnovnog povjerenja i ostvarivanja nespornosti rezultata sljedećih parlamentarnih izbora.
Krivokapić podsjeća da su predsjednički izbori 2013. osporeni u jednom značajnom dijelu javnosti, kako u početnoj fazi tako i prilikom objave rezultata tih izbora.
"Slijedili su protesti i bojkot rada Skupštine. U tim teškim uslovima krenuli smo u mukotrpan proces izgradnje izbornog povjerenja čiji je prvi korak bio konsensualno usvajanje u Skupštini Crne Gore 31. maja 2013. Zaključaka o izgradnji povjerenja u izborni proces. Višemjesečni rad Radne grupe i Kolegijuma Predśednika rezultirali su usvajanjem, uz široku saglasnost, zakonskih rješenja čiji je cilj unaprijeđenje izborne regulative, sa obavezom formiranja ad-hoc tijela koje će imati nadzor nad radom državnih organa u izbornim pitanjima", navodi Krivokapić.
On kaže da je proces izgradnje povjerenja omogućio novu koheziju u Skupštini oko ostvarivanja obaveza iz evropskih integracija i doveo do usvajanja XVI Amandmana na Ustav Crne Gore i njihovu implementaciju kroz izbor-kvalifikovanom većinom, sudija Ustavnog suda i Vrhovnog državnog tužioca.
“Dostignuća koja smo ostvarili u ovoj fazi izgradnje povjerenja pokazuju da demokratski i konstruktivno vođen dijalog može da donese ogromne rezultate na ostavrenju prioritetnog državnog cilja – punopravnog članstva u Evropskoj uniji. Parlamentarna demokratija u Crnoj Gori je dokazala sposobnost da se suoči sa višeslojnim teškim izazovima i da donese boljitak građanima Crne Gore. Ta dostignuća nas obavezuju da iz ove krize koja je nastala iz neispunjenih prethodnih obaveza, izađemo sa trajno stabilnom i nespornom izbornom demokratijom”, naveo je u pismu predsjednik Skupštine.
Krivokapić je pismo poslao predsjedniku DPS-a Milu Đukanoviću, predsjedniku Bošnjačke stranke Rafet Husoviću, predsjedniku Liberalne partije Andriji Popoviću, potpredsjedniku SDP-a Rašku Konjeviću, predsjedniku SNP-a Srđanu Miliću, predsjedniku Pozitivne Crne Gore Darku Pajoviću, predsjedniku NOVA-e Andriji Mandiću, predsjedniku PzP-a Nebojši Medojeviću, predsjedniku DNP-a Milanu Kneževiću, predsjedniku Radničke partije Janku Vučiniću, predsjedniku Demosa Miodragu Lekiću, predsjedniku URA-e Žarku Rakčeviću, predsjedniku Demokrata Aleksi Bečiću, predsjedniku FORCA-e Nazifu Cunguu, predsjedniku Albanske alternative Đerđ Camaju, te predsjednici HGI Mariji Vučinović. Poziv na dijalog nije poslat lideru Socijaldemokrata Ivanu Brajoviću.
On kaže da je nakon predsjedničkih izbora i posljednjeg kruga lokalnih izbora održanih 2014. godine, došlo do pogoršanja povjerenja u demokratski izborni proces koje ima još uvijek snažnu pojavnost kroz nekoliko slučajeva
“Aferu Snimak čije pravno i političko razrješenje nije do kraja okončano, na što nas podśeća i Evropska Komisija u svojem ovogodišnjem izvještaju. Proteste koji se dešavaju posljednjih mjeseci, koji kao svoj proklamovani cilj imaju uspostavljanje prelazne vlade sa zadatkom organizovanja slobodnih izbora. Slučajeve antievropskih i nedemokratskih postupanja, sa elementima političke korupcije, na lokalnom, a od skoro i na državnom nivou. Medijsku scenu za koju se u izvještaju Evropske komisije konstatuje nedostatak progresa uz pojave “prljave kampanje“ usmjerene prema istaknutim aktivistima civilnog društva i nekim političarima”, naveo je Krivokapić.
Predsjednik Skupštine kaže da ti elementi ukazuju na stanje političke krize koje šalje snažne negativne poruke o Crnoj Gori i mogu rezultirati zaustavljanjem naše države u integracionoj reformskoj agendi.
“Sve to može trajno nanijeti štete ekonomiji, a time u svim aspektima socio-ekonomske pozicije građana”, naveo je Krivokapić.
Krivokapić je sastanak zakazao za 1. decembra u 12 časova u Skupštini Crne Gore. Predlaže da se Parlamentarni dijalog odvija u dvije faze. Prva da bude analiza zakonske izborne regulative i njena puna implementacija, kao i razmatranje drugih aspekata unaprjeđenja izbornog procesa u svim oblastima koje utiču na izgradnju izbornog povjerenja.
Druga faza razgovora bilo bi razmatranje pravno-političkog modela koji će, kako navodi Krivokapić, obezbijediti implementaciju dogovorenih rješenja.
“Nivo i način daljeg odvijanja parlamentarnog dijaloga bio bi tema našeg prvog susreta i ovim pismom samo dajem osnovnu tematsku podlogu koja će na bazi vaših dodatnih prijedloga dobiti konačni oblik. Poslije obavljenih razgovora sa predstavnicima civilnog sektora, slobodan sam Vas obavijestiti i o njihovoj spremnosti da stručno doprinesu ovom parlamentarnom dijalogu, a time i dodatnom rastu povjerenja u njegov rezultat”, zaključio je Krivokapić u pismu poslanicima.
rtcg.me
