On je za Portal Analitika ocijenio da crnogorskoj medijskog sceni „nema spasa kako sada stvari stoje jer nema želje“ za dogovorom.
„Mediji treba da se dogovore da se uzus i profesija, a to znači jedinstveni Kodeks novinara, mora poštovati. Kodeks mora za svakoga da važi, a ne nekoliko medija ili svaki pojedinačno, da za sebe prave samoregulatorne organe, ombudsmane i slično, što ne vodi nigdje. Svaki od njih, svako za sebe, tumači Kodeks, kao da tih kodeksa ima mnogo a nema bez jedan. Radi se o nepoštovanju Kodeksa i to vidimo iz svakodnevne prakse, ali i po broju žalbi“, ističe Burzan.
Sagovornik Portala Analitika tvrdi da "ukoliko ubrzo ne dođe do objedinjavanja i formiranja jedinstvenog samoregulatornog tijela na nivou države, u kome će učestvovati svi relevantni mediji iz Crne Gore, onda teško možemo očekivati boljitak".
Dodaje da jedino tako može doći do prevazilaženje aktuelnog stanja, koje je po njegovom uvjerenju nedopustivo.
Dugogodišnji novinar ocjenjuje da na crnogorskoj medijskoj sceni vlada „kakofonija i civilizacijski sukob“, jer kako objašnjava „mnogo je onih koji ne znaju šta će sa osvojenim slobodama“.
„Neki kukaju da nam treba više slobode medija, a ja bih prije ukazao na to da mnogi već osvojene slobode zloupotrebljavaju ili ne koriste na pravi način“, smatra sagovornik Portala Analitika.
Upoređujući vrijeme kada je i sam bio novinar i aktuelnu situaciju, Burzan kaže da je očigledna ekspanzija na medijskom nebu, te da se broj poslenika javne riječi izuzetno umnožio i da je broj novinara u stalnom porastu.
„Činjenica je da znatan broj medija u Crnoj Gori teško krpi kraj sa krajem i neki su počeli i da se gase. Bojim se da će ih ubrzo biti još, a u onima koji su preostali materijalni status novinara je više nego loš. Bojim se da oni koji nemaju neki od uglednijih položaja ili funkcija u medijima, tzv. obični novinari - životare, jer perspektiva nije baš ružičasta“, objašnjava dugogodišnji novinar.
On dodaje da ne čudi što jedan broj novinara pokušava da se napusti profesiju.
„Primjećujem da u brojnim državnim institucijama, iz godine u godinu, raste broj činovnika koji su zaduženi za odnose sa medijima i to su uglavnom bivši profesionalci. Znatan broj poslenika javne riječi, pa i ovi mlađi, došli su u medije zato što nisu mogli da nađu neki drugi posao“, kaže Burzan izdvajajući one koji su u novinarstvo ušli nakon školovanja i sa željom da se bave tim pozivom.
„Ali bojim se da ima nemali broj onih koji nisu mogli negdje drugo da rade. S tim u vezi, bojim se da znatan broj njih nikada nije ni pročitao Kodeks novinara. Makar prema onome što vidimo u praksi i što možemo da pročitamo - šta je stvaralaštvo u današnjim medijima“, zaključuje sagovornik Portala Analitika.
K.Ć.
