On vjeruje da je jedan od glavnih razloga jedan dio građana ne podržava članstvo u NATO, svježe sjećanje na bombardovanje iz 1999. godine, dok za proteste Demokratskog fronta, koji su se održavali prošlog mjeseca, Garčević kaže da su "anti NATO". Vjeruje da će članstvom Crne Gore u NATO-u i region biti stabilniji.
Odluka u Briselu
Za desetak dana u Briselu će biti odlučeno da li će Crna Gora dobiti poziv da bude 29. članica NATO-a. Očekivanja od Ministarskog samita, koji će se održati 1. i 2. decembra u Briselu kod crnogorskih zvaničnika su velika. Nacionalni koordinator za NATO Vesko Garčević ističe da je u prethodnom periodu urađen dobar posao i da je Crna Gora ispunila kriterijume kako bi postala članica NATO-a.
"Od trenutka kada je usvojen mehanizam inteziviranih razgovora u Velsu, Crna Gora je intezivirala tekuće obaveze u oblastima koje su potrebne da bi dobila poziv. Smatramo da je atmosfera kod naših NATO partnera pozitivna i da imamo razloga da očekujemo da ishod bude pozitivan. Ispunili smo sve obaveze iz četiri oblasti, a jedna od njih je i vladavina prava. Mi to isto radimo kada je u pitanju pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, a imali smo prilike da vidimo kako je Evropska komisija ocijenila napredak Crne Gore, a ocjena je dobra. Osim vladavine prava, druga oblast jeste odbrana, gdje smo postigli rezultate koji su zadovoljavajući. Treća oblast je reforma sektora bezbjednosti, gdje smo ispunili očekivanja. I konačno, podrška javnosti za članstvo u NATO, gdje sprovodimo stalne aktivnosti“, kaže Garčević, u intervjuu za agenciju Anadolija.
Istraživanje CEDEM-a, koje je sprovedeno u periodu od 30. oktobra do 7. novembra, pokazalo je da po prvi put većina građana Crne Gore, tačnije njih 50,2 odsto podržava članstvo u NATO. Garčević očekuje još veći rast podrške u narednom periodu.
"Sve agencije koje su se bavile istraživanjem javnog mnijenja bilježe isti trend, bilježe da je u posljednja dva mjeseca broj onih koji podržavaju NATO članstvo veći od onih koji su protiv NATO članstva. Ako odluka na ministarskom sastanku bude pozitivna, u šta mi vjerujemo, očekujem još veći rast podrške javnosti", kaže Garčević.
Neki ne bi u NATO zbog bombardovanja
Na pitanje zbog čega skoro polovina građana Crne Gore ne želi članstvo u NATO, Vesko Garčević odgovara da je više razloga za takav odnos.
"Jedan od glavnih razloga jeste da je svježe sjećanje na bombardovanje iz 1999. godine. Tada je Crna Gora bila u sastavu Jugoslavije i bila je na suprotnoj strani. Najčešće, kada ljudi interpretiraju te događaje, ne žele da vide šta su uzroci tih događaja. Ali to utiče na određeni broj ljudi. Mnogi imaju jednu iskrivljenu interpretaciju, kako uzroka, tako i posljedica o tome što se tada dešavalo. Drugi razlog jeste gledanje na NATO iz starog vremena. Prije svega, ti stereotipi se odnose na to da je NATO jedna vojna organizacija koja samo 'sije' bombe po svijetu i ništa osim toga, ne nudeći pri tom odgovor na pitanje da ako je sve tako, kako to da su neke zemlje koje su prepoznate da imaju jake institucije, da njeguju standard življenja, zbog čega su sve te zemlje u NATO-u? Takođe, protivnici NATO-a ne daju odgovor zašto i dalje postoji interes za članstvo u NATO-u, zašto se za članstvo u NATO čeka i zašto je potrebno ispuniti određene uslove? Takođe, ima nešto što se vezuje sa pravoslavljem, gdje se smatra da će ulazak Crne Gore u NATO otuđiti našu državu od Rusije, da će pokvariti dobre tradicionalne odnose između Crnogoraca i Rusa. Istovremeno, ne ukazuje se na to da postoji veliki broj NATO članica koje imaju veoma dobre odnose sa Rusijom“, kaže Garčević.
Neće biti viza za Rusiju nakon ulaska u NATOOn ističe da se može čuti i to kako će Crna Gora članstvom u NATO uvesti vize za građane Rusije.
"To se neće desiti. Postoji mnogo manipulacija, ali mi u našoj kampanji pokušavamo da ponudimo kontra argumente, koji su validni i zasnovni na racionalnom rasuđivanju šta je svijet oko nas, gdje Crna Gora treba da bude i u kojem pravcu treba da se razvija", ističe nacionalni koordinator Crne Gore za NATO.
Demokratski front, opoziciona politčka grupacija u Crnoj Gori, protestovala je od 27. septembra do 24. oktobra u Podgorici protiv aktuelne vlade. Od strane vlasti, ovi protesti su označeni kao „anti NATO“ protesti, iza kojih stoji Rusija.
"U mnogim segmentima, protesti su imali 'anti NATO' crtu. Vrijeme njihovog održavanja, poruke, ikonografija, sve je to ukazivalo da su to bili 'anti NATO' protesti. Ono što je bilo takođe interesantno jeste da od vremena protesta pa do sada nema dana, a da ruski mediji ne objave sedam ili osam tekstova o Crnoj Gori koji su negativno interpretirani, a u svim tekstovima je jasna podrška protestima. Tamo se čak i ne krije da su protesti usmjereni protiv NATO članstva", kaže Garčević.
Opozicioni politički subjekti koji se protive članstvu Crne Gore u NATO zahtijevaju da se o ovom pitanju građani izjasne na referendumu.
"Naš Ustav ne propisuje održavanje referenduma u ovom slučaju. Naš Ustav propisuje da se referendum mora održati jedino kada Crna Gora postaje članica međunarodne organizacije, gdje na tu međunarodnu organizaciju prenosi svoj dio suverenih prava. Takva međunarodna organizacija je Evropska unija. Parlament je odraz volje građana, građani glasaju za svoje predstavnike. O ovom pitanju će na kraju donijeti odluku politika. U slučaju Crne Gore, nema potrebe da se o ovom odlučuje na referendumu", jasan je Garčević.
Efekti od članstva su višestruki
Govoreći o dobicima Crne Gore od članstva u NATO-u, Garčević ističe da su neki kratkoročni, a neki dugoročni.
"Neke efekte ćemo vidjeti vrlo brzo, a neke kroz nekoliko godina. Oni su politički, bezbjednosni i ekonomski. Kada govorimo o političkim dobicima, mi postajemo članica organizacije koju čine najrazvijenije zemlje svijeta. Kada govorimo strateški, možemo da se poredimo sa zemljama koje su prošle sličan put, to je dakle put koji će nas dovesti u EU, koji potvrđuje naše opredjeljenje da budemo dio svijeta, da primjenjujemo standarde koje te zemlje baštine. To su vrijednosti koje se vide u parlamentarnoj demokratiji, u slobodnom protoku robe i kapitala i u jačanju institucija i vladavini prava. Kada govorimo o bezbjednosti, definitivno za jednu malu zemlju na Balkanu, to daje dugoročnu bezbjednost, cjelovitost njenih granica i ja bih rekao da to blagotvorno utiče na bezbjednost cijelog Balkana. Ako ste bezbjedni i sigurni, to će dugoročno uticati i na ekonomski boljitak zemlje. Ekonomski pokazatelji govore da su sve države koje su se učlanile u NATO, izuzev Hrvatske, koja se u NATO učlanila u vrijeme ekonomske krize, u periodu nakon članstva imale porast direktnih stranih investicija. Neke zemlje po pet puta, neke za 50 odsto, neke za 100 posto", ističe Garčević.
Na pitanje šta NATO dobija članstvom Crne Gore u ovu organizaciju, Garčević odgovara: "Stabilizovanjem Balkana, stabilizujemo Evropu. Ne zaboravimo da Crna Gora ima izlaz na Jadransko more. Ako šire gledamo, time se utiče i na stabilnost Mediterana i Crna Gora na taj način može da da doprinos. Osim toga, Crna Gora u regionu može svojim aktivnim angažmanom, promovisanjem ovih ideja da pomogne u stabilizaciji ovog dijela Evrope".
rtcg.me
